U2egipt

Helenistička astrologija

Helenistički zodijak i vladarstva 1

Print | Category: Helenistička | Friday, 18 May 2012 16:01 | Written by Slaven Slobodnjak |

sy21w40Nastavak serije o helenističkom zodijaku. Objašnjenje pojma domicilnog vladarstva, zodijaci kao domovi planeta i ponešto o Thema Mundi.

Prisnosti (Vladarstva)

Suvremena astrologija zapravo koristi samo jednu vrstu vladarstva, onu koju nazivamo domicilnim vladarstvom, tako da se pod općim terminom vladarstvo zapravo podrazumijeva upravo to jedno vladarstvo. Uzvišenja (egzaltacije) se redovno spominju i u današnjoj astrologiji, ali ne znam gotovo ikoga tko ih koristi u praksi, izuzevši ograničeno u horarnoj astrologiji. Štoviše mnogi suvremeni astrolozi eksplicite ih odbacuju jer su "iz prakse" ustanovili kako "ne funkcioniraju" (što god to značilo). O vladarima međa i trokuta u suvremenoj astrologije praktički nema spomena i opće je prihvaćeno kako je to nešto isključivo vezano uz horarnu i tradicionalnu astrologije – tek u zadnje vrijeme neki astrolozi počinju primjenjivati neke elemente tradicionalne astrologije i u natalnoj analizi. Također, postalo je uobičajeno govoriti o tome kako planeti "vladaju" znakom zodijaka, što može biti upitno – naime pitanje je da li, i kako, planet vlada samim znakom, kućom ili možda drugim planetima u znaku, što mogu biti prilično različite stvari.

S druge je strane srednjovjekovna astrologija (pa i današnja horarna) otišla u drugu krajnjost, pa je nekako izjednačila sva vladarstva i mahom ih koristila "količinski", odnosno tako da se naprosta prebrojava koji planet ima najviše vladavina nad nekom točkom ili grupom točaka (naprimjer tzv. almuten), bez obzira o kojem se vladarstvu radi. Pri tome su dekani postali još jedno, peto vladarstvo, a da se izvorno nikad nisu tretirali kao vladarstvo. Dekani su korišteni i u helenističkoj astrologiji, no u drugačijem kontekstu. Drugim riječima izgubila se moguća kvalitativna ili funkcionalna razlika između pojedinih vrsta vladarstava. Ukoliko su vam svi ovi pojmovi nepoznati, u nastavku ćemo napraviti pregled svakog od gore spomenutih pojmova u vezi vladarstava, te na kraju pokušati objasniti opći pojam prisnosti tj. vladarstva.

Domovi ili kuće planeta

Kod Porfirija nalazimo veoma jednostavnu definiciju znakova zodijaka: 12 dvanaestina zodijačkog kruga su kuće (oikos) i pojasevi (zōnē) zvijezda (Porfirije 5 ). Oikos je riječ koja znači kuća ili dom, a može se odnositi na cijelo kućanstvo ili gospodarstvo koje čini nečiji dom, mjesto življenja ili obitelj. Formulacija mjesto življenja je veoma prikladna jer sama riječ zōidion ima u korjenu riječ za život ili življenje (zoē), a kasnije ćemo vidjeti kako znakovi imaju i ulogu mjesta (topos). No, treba uočiti kako je pojam kuće ovdje vezan uz znak zodijaka, a ne uz "kuće" u suvremenom značenju kao dodatne podjele unutar zodijaka. Dakle, cijeli znakovi zodijaka su kuće (ili dom) planeta! Iako se riječ oikos može odnositi i na sobe (u kući), nekako mi se čini kako je metafora kućanstva ili gospodarstva, koja se onda grupiraju u neki "polis" (grad), puno bliža metafori znakova zodijaka u natalnoj karti, što ćemo kasnije i koristiti.

Što se tiče prijevoda grčkog oikos u kontekstu helenističke astrologije, nadalje ću koristiti riječ dom, kako bih izazvao manje zbrke zbog današnjeg astrološkog korištenja riječi kuća u sasvim drugom kontekstu (astrološke kuće su se tada nazivali mjesta). No, postoji i jezična podloga za korištenje pojma dom. Naime, riječ dom ima sveslavenski i indoevropski korijen dem- koji se tumači kao kuća (i obitelj), ili kao korijen za riječ graditi. To se oduvijek smatralo kako jedno proizlazi iz drugoga, te da su iz toga korijena nastali grčko domos i latinsko domus. E. Benveniste u knjizi Riječi indoevropskih institucija detaljno razrađuje porijeklo značenja riječi koje proizlaze iz ovog korijena i zaključuje:

Prema tome, moramo razdvojiti leksičku skupinu, koja se u našim etimološkim rječnicima navodi pod geslom *dem- "graditi; kuća", na tri odvojene i nesvedive jedinice.
1) *domā "primjeniti silu; (u)krotiti" (lat. domāre, grč. damaō, sskr. damayati, got. gatamjan itd);
2) *dem(ə) "graditi, zidati" (grč. demō i izvedenice, got. timrjan);
3) *dem- "kuća, obitelj"

Odvajamo, dakle, u stanju zajedničkog indoeuropskoga korjena termin *dem- od svake glagolske veze. Između *dem- "obitelj", te *dem(ə)- "graditi" postoji samo homofonija, istozvučnost. No isto tako je neprijeporno da je došlo do kontaminacija između likova proisteklih iz tih dvaju korjenova, kao primjerice u homerskom grčkom između do(m) "kuća-obitelj" i domos "kuća-zdanje" To je isto tako i povezano s postojanjem tendencije da se u svim terminima toga niza poistovjeti društvena skupina s njenim materijalnim staništem.

Dakle značenja kuća, obitelj, različiti su od značenja graditi. Benveniste također uspoređuje primjene i izvedenice lat. domus i zaključuje kako one zapravo korespondiraju sa grč. oikos, te kako je grčko oikos preuzeo staru vrijednost koju je imao korijen dem- (kao kuća, obitelj), kao i lat. domus; dok je grč. domos preko glagola demō preuzeo značenje graditi, zidati. U našem su jeziku ta značenja također izmješana kroz riječi dom i kuća, kod kojih je teško povući preciznu granicu u značenjima. No, činjenica je kako ćemo za dom ili kuću u smislu građevine češće reći da je kuća, nego da je dom. Zato mi se čini kako bi upravo naše dom više zadržalo značenja kuće u intimnom i prisnom smislu, dakle boravišta ili pak obitelji (kao lat. domus, i grč. oikos). Osim toga postoje i mnoge korespondirajuće izvedenice (domaći, domaćin, udomaćiti, domaćinstvo itd.). U tom kontekstu i znakove zodijake trebamo smatrati domom, ne nužno (samo) u prostornom smislu, već i u nekoj vrsti temeljne "društvene zajednice" kao mjesta boravka, življenja ili obitavanja. Takva je zajednica već u helenističko vrijeme postajala sve više prostorna odrednica, za razliku od predhelenističkih vremena gdje je prvotno bila krvna ili rodbinska odrednica. Možda je zato i pojam mjesta već u helenističko doba neodvojivo povezan sa pojmom doma.

Iz termina oikos dolazi cijeli niz važnih pojmova helenističke astrologije, a koriste se za opisivanje odnosa planeta i zodijaka: oikeios je jedan od njih, a može značiti prisan, domaći, srodan, familijaran, onaj koji kojem pripada, vlastiti, prikladan. Odatle i pojam oikeiōsis (imenski oblik glagola oikeiousthai tj. glagola oikeioō) koji je teško jednoznačno prevesti, a ima značenja prisvajanja, pripadnosti, prisnosti ili familijarnosti. Oikeiōsis je važna astrološka riječ koja se koristi u općem smislu za opise odnosa "vladarstva" (suvremenim riječnikom rečeno), ali i šire kao posebnu prisnost, posvojenost, pripadnost, bliskost, familijarnost zodijaka-doma sa planetima. Ovdje treba napomenuti kako je oikeiōsis jedan od središnjih pojmova i u stoičkoj filozofiji koji opisuje razne stupnjeve razvoja čovjeka u smislu njegovog sve šireg odnosa sa okolinom i svijetom oko sebe. Uvjeren sam kako ova veza sa stoicima nije nimalo slučajna. Osim toga, pridjev oikeios će se redovno koristiti kada se želi reći kako je neki planet u svom zodijaku, dakle u pripadajućem ili vlastitom mjestu, ili jednostavno u svom domu. No, treba reći da se termin oikeiōsis koristi i za druge oblike povezanosti ili pripadnosti planeta osim ovog domicilnog (vidi poglavlje o likovima tj. "aspektima).

Zbog svega ovoga uglavnom ću koristiti riječ prisnost za grčko oikeiōsis, no u glagolskim ću oblicima ponekad posegnuti za riječima prisvojiti ili posvojiti, ukoliko to kontekst zahtijeva. Treba imati na umu da se ova riječ kasnije (od srednjeg vijeka na ovamo) prevodila kao dostojanstvo (u engl. dignity), dominacija, vladarstvo i sl., što uopće nije dio izvornih značenja ove riječi. Kasnije ćemo objasniti korištenje raznih pojmova koji ipak jesu povezani sa raznim oblicima riječi za vladanje.

Dodjela domova planeta

Postavlja se pitanje kako se objašnjava povezivanje planeta sa zodijacima kao domovima. U ovoj odredbi znakova zodijaka (Porfirije 5 , koju smo spomenuli na početku poglavlja) još nema nikakvog spomena riječi koje bi imale veze sa značenjima vladanja, iako se u ostatku teksta ponekad pojavljuju riječi koji govore o planetima koji vladaju znakom ili nečim drugim u vezi zodijaka (međama, trokutima i sl.). No, u tekstovima koji se naslanjaju na stariju tradiciju kao da postoji izbjegavanje riječi povezanih sa značenjem "vladanja". Tako će se redovno koristiti fraza "planet u domu nekog drugog planeta", ili "planet u vlastitom ili tuđem domu". Naprimjer, Ares u domu Zeusa, umjesto Ares u Strijelcu ili Ribama. Tu već naslućujemo pomalo dvostruku ulogu u odnosu planeta i znakova: jedna je svojevrsna domaćinska uloga, a druga je uloga vladanja, gospodarenja ili upravljanja; jedna je možda više usmjerena na odnos dva planeta kroz zodijak, dok je druga uloga više usmjerena na odnos planeta sa samim znakom i mjestom koje mu korespondira. Vidjeti ćemo kasnije kako te dvije vrste odnosa možda upućuju na funkcionalnu razliku između domaćinstva i uzvišenja.

Zōnē je (u Porfirijevom citatu) pak riječ koja znači pojas i odnosi se na pojas ekliptike koji ima svoju širinu, ili kako to helenistički astrolozi zovu, dubinu, unutar kojeg se planeti kreću u svojim ophodnjama. Malo je neobično da on taj pojam koristi za pojedine znakova zodijaka, no to bi se moglo objasniti podjelom svakog znaka zodijaka na 12 dijelova od 2 i ½ stupnja koji se zovu dvanaestine ili dodekatemoria – pa bi svaki znak zodijaka bio nešto poput mikro-zodijaka. Ta metoda dvanaestina se prilično često pojavljuje kod helenističkih astrologa.

S druge strane, pojas se može odnositi i na pojaseve planeta na temelju kojih se planeti dodjeljuju zodijacima kao vlastitim domovima, što odgovara tzv. Kaldejskom poretku planeta prema prosječnim brzinama. Dakle, Sunce i Mjesec čine jedan pojas ili zonu (Lav, Rak); nakon toga sa svake su strane Blizanac i Djevica, domovi Hermesa, pa Bik i Vaga sa svake strane kao dom Afrodite itd. Objašnjenje ovih dodjeljivanja planeta pojedinim zodijacima nisu pretjerano detaljna, no možemo uočiti kako se opisani slijed zodijaka u grubo poklapa i sa udaljenošću od Sunca na kojoj planet miruje (tj. bude stacionaran): Hermes je stacionaran unutar 30° od Sunca, Afrodita oko 60°, Ares oko 90° ima izvjesnu anomaliju kada je dugo veoma spor i koju svi stari astrolozi uzimaju kao posebnu fazu, te Zeus ima mirovanje oko 120° od Sunca. Mirovanje ili stacionarnost je veoma bitna pojavnost planeta u odnosu na Sunce, pa je ovo i dodatni argument za objašnjenje dodjele domova planetima, što bi upućivalo kako su domovi planeta nekako povezani sa Suncem tj. da su solarni koncept. Naravno u vezi toga je i uobičajena shema kaledejskog poretka planeta po brzini kretanja - Mjesec, Hermes, Afrodita, Sunce, Ares, Zeus, Kronos – koja je rano postala uobičajen standard za poredak planeta. Neki stavljaju Sunce odmah iza Mjeseca jer Hermes, Afrodita i Sunce imaju jednaku prosječnu brzinu kretanja.

Thema Mundi

Pitanje vlastitog doma planeta povezano je i sa tzv. Thema Mundi ili kartom kozmosa (Slika). To je karta u kojoj su svi planeti u svojim domovima, a Ushod (Ascendent) je, zanimljivo, na 15° Raka. To se smatralo toliko važnim da u opisima znakova redovno možemo naći uz ostala temeljna značenja i nazive poput "ushod kozmosa" (za Raka) ili "razneblje kozmosa" (za Ovna). Iako su neki astronomi i astrolozi pokušali izračunati mogući datum ovog horoskopa, možda bi ovu kartu ipak trebalo shvatiti više filozofski, odnosno kao svojevrsno didaktičko sredstvo. Naime mnogi tadašnji filozofi (npr. Aristotel) smatraju kako je kozmos konačan, a ne beskonačan, pa time ima početak i kraj, odnosno ima granice. Tada je sasvim logično da kozmos počinje sa položajima u kojima su planeti u svojim kućama, što bi bio inicijalni proces prisvajanja (oikeiōsis) ili posvajanja planeta od znakova (i/ili obrnuto) koji definira tu vezu ili odnos. U vezi toga, ukoliko bi uopće mogli govoriti o nekoj analogiji kuća (u suvremenom smislu) i znakova onda bi eventualno mogli reći kako Rak korespondira prvoj kući, Lav drugoj itd. – za razliku od suvremene "astrološke abecede" koja povezuje 1. kuću sa 1. znakom (Ovnom) i Marsom, 2. kuću sa drugim znakom (Bikom) i Venerom itd. Zanimljivo je kako bi Vodenjak u Thema Mundi korespondirao 8. kući. Živjelo doba Vodenjaka!

Također je zanimljivo kako u ranijoj tradiciji ne postoji pojam "izgona" odnosno "biti u znaku suprotnom od doma". Za planet koji nije u svom domu kaže se naprosto da je u tuđem domu ili domu drugog (planeta) i to se odnosi na sve znakove zodijaka koji nisu dom planete, a ne samo na zodijak nasuprot doma. To je zapravo i logično jer na neki su način svi zodijaci koji nisu vlastiti dom planete svojevrsni "izgon" ili tuđi dom, te zapravo nema razloga posebno izdvajati znak nasuprot. Druga je stvar što su dva planeta u nasuprotnim zodijacima u promjeru (opoziciji), ali to već ulazi u u doktrinu "aspekata". Eventualno bi se moglo reći da ako je u suprotnom znaku od svog doma onda je "najdalje" od svog doma.

Naravno, postavlja se i pitanje doma novih "planeta" (navodnici zbog tekućih rasprava o statusu planeta poput Plutona, kojeg astronomi više ne kategoriziraju kao planet), a i nekih asteroida koji su pokušavani biti pridjeljeni znakovima. Moderna astrologija je s otkrivanjem planeta poput Urana, Neptuna i Plutona pridjelila ova nebeska tijela pojedinim znakovima. Problem je što tu ne postoje jasni kriteriji te dodijele. Zapravo mogli bi reći da je to učinjeno prema pretpostavljenim sličnosti u kvalitetama znakova i tih nebeskih tijela. Naravno tu je i pitanje koja su svojstva znakova i novih planeta suštinska da bi mogli procjenjivati "sličnost". No, veliko je pitanje da li je to dobar kriterij i da li neko tijelo mora biti "slično" zodijaku da bi bilo domaćin ili vladar znaka. Ovo pitanje svakako zahtjeva detaljniju raspravu, a Robert Schmidt je već predlagao izvjesne hipoteze o statusu Urana, Neptuna, i Plutona. Osobno mislim kao i on da ih ne bi trebalo uključivati u sam raspored prisnosti (vladarstava), već ih koristiti u skladu s njihovom specifičnom, rekli bi transcendentalnom naravi. U protivnom bi ih "spuštali" na razinu planeta, vidljivih planeta. Upravo vidljivost može biti ključni kriterij za primjenu vladarstava, jer možemo primjetiti kako su mnoge tehnike objašnjavane pomoću načina na koji se planeti vide i pojavljuju. Stoga, ima li smisla govoriti naprimjer o ciklusu Urana sa Suncem, koji jesu ciklusi pojavljivanja ili vidljivosti, ako dotični planet ne vidimo golim okom? U vezi asteroida je pak Demetra George iznijela hipotezu da bi se asteroidi mogli tretirati da pripadaju sferi polubožanstava (daimon) i duhova za koje bi mogli reći da su nekako između tjelesne i božanske sfere, tako da se nijedan pojedinačno ne bi vezao uz zodijak. U svakom slučaju na ova pitanja stalno ćemo se vraćati u daljnjim nastavcima ove serije knjiga.

Ovdje ćemo zapamtiti kako je znak zodijaka u biti dom planeta, pri čemu planet koji je "posvojen" od zodijaka kao vladar doma (tj. domaćin, domicil) ima, kao što smo rekli, dvostruku ulogu: jedna je uloga vladara ili nekog tko upravlja stvarima zodijaka, što se odnosi na mjesto-kuću koje je u granicama dotičnog zodijaka. Na ovaj se način dio svojstava planeta prenosi na zodijak. Na drugoj strani planet ima ulogu domaćina u odnosu na planet u njegovom domu. Na taj način planet koji "vlada" treba pomoći djelatnosti planetu koji je u njegovom zodijaku.

 

Nastavak: Helenistički zodijak i vladarstva 2 - egzaltacije