U2egipt

Astrološke tehnike

Nekretnice 3 - sinodički ciklusi

Print | Wednesday, 18 January 2012 16:46 | Written by Slaven Slobodnjak |

sy09w40U trećem dijelu objašnjavam sinodičke cikluse zvijezda nekretnica i to na primjeru Sirijusa kao zvijezde južne deklinacije, te Arktura kao zvijezde sjeverne deklinacije.

Sinodički ciklusi zvijezda nekretnica

Osim određivanja samih kombinacija parana planeta sa zvijezdama nekretnica, za svaki se paran može utvrditi i u kojoj je fazi sinodičkog ciklusa tj. odnosa sa Suncem. Jedna od najdrevnijih metoda primjene zvijezda nekretnica su izlasci i zalasci zvijezda u odnosu na Sunce. U osnovi, to su parani sa Suncem osim što nas zanimaju isključivo izlasci i zalasci zvijezda na obzoru (a ne i položaj na meridijanu), ali nas isto tako zanima i sam položaj Sunca, dakle da li Sunce izlazi ili zalazi. Ovo nam daje 4 moguće kombinacije odnosa Sunca i neke zvijezde, a one su važne zato što definiraju posebne faze ili pojavnosti samih zvijezda, odnosno razdoblja vidljivosti zvijezda, te način na koji su vidljive. Postoje 4 moguće kombinacije Sunca i zvijezde:

Slika 81. JUTARNJI IZLAZAK ili Helijakični izlazak. Zvijezda izlazi (negdje na istočnom obzoru) kada i Sunce (u zoru). (Slika 8, položaj B)

2. JUTARNJI ZALAZAK ili Helijakični zalazak. Zvijezda zalazi (negdje na zapadnom obzoru) kada Sunce izlazi (u zoru). (Slika 8, položaj C)

3. VEČERNJI IZLAZAK ili Akronični izlazak. Zvijezda izlazi kada Sunce zalazi (u sumrak). (Slika 9, položaj D)

4. VEČERNJI ZALAZAK ili Akronični zalazak. Zvijezda zalazi, zajedno sa Suncem (u sumrak). (Slika 8, položaj E)

Nazivi helijakični i akronični dolaze od izvornih grčkih naziva. Heliakos dolazi od grčkog naziva za Sunce (Helios), dok akronični dolazi od grčke riječi akronuktos što doslovno znači rub noći ili sumrak. Već Ptolemej koristi nazive jutarnji i večernji izlazak koji su nekako samorazumljiviji pa ćemo ih ovdje i mi koristiti. Pojmovi "jutarnji" i "večernji" se dakle odnose na položaj Sunca na istočnom (jutro) ili zapadnom (večer) obzoru, dok se pojmovi "izlazak" i "zalazak" odnosi na položaj zvijezde na istočnom (izlazak) ili zapadnom (zalazak) obzoru.

Ova četiri položaja opisuju i granice četiriju razdoblja u sinodičkom ciklusu (godišnjem ciklusu odnosa sa Suncem). Pri tome ekliptički položaj Sunca ujedno i određuje datum – ako kažemo da je Sunce na 0° Ovna znamo da je datum otprilike 21. ožujak (naravno, ponekad je 20.3. ili 22.3.), isto tako i obrnuto. No, razne zvijezde imaju ponešto različit poredak pojavljivanja ili faza. Ciklusi se razlikuju u ovisnosti o tome da li je zvijezda južnije od nebeskog ekvatora (ako ima južne deklinacije), ili sjevernije od ekvatora (ima sjeverne deklinacije), ili ako je na samoj ekliptici (što je najrjeđe). Na zemljopisnim lokacijama sjeverne zemljine hemisfere, za zvijezde koje imaju južnu deklinaciju, razlikujemo 4 razdoblja, ali nas zanimaju samo dva osnovna razdoblja: razdoblje kada je vidljiva kako izlazi ili zalazi u nekom dijelu noći, te razdoblje kada izlazi i zalazi tijekom dana pa je nevidljiva. Ta razdoblja za zvijezde južne deklinacije bila bi omeđena sa ove dvije faze tj. pojavljivanja:

1. JUTARNJI (HELIJAKIČNI) IZLAZAK definira početak razdoblja vidljivosti zvijezde. Ona je vidljiva ili kako izlazi tijekom noći, ili kako zalazi, ili i jedno i drugo. Važno je uočiti kako je zvijezda vidljiva kako dodiruje sam obzor tijekom noći, bilo istočni bilo zapadni.

2. VEČERNJI (AKRONIČNI) ZALAZAK definira početak razdoblja kada zvijezda uopće nije vidljiva. To se naziva razdobljem kada "izlazi skrivena"

U slučaju zvijezda sjeverne deklinacije (za lokacije sjeverne zemljine hemisfere) ova su razdoblja omeđena nešto drugačije:

1. JUTARNJI (HELIJAKIČNI) ZALAZAK definira početak razdoblja vidljivosti zvijezde kada ju vidimo bilo da zalazi, bilo da izlazi ili oboje (dakle vidimo kako dodiruje obzor).

2. VEČERNJI (AKRONIČNI) IZLAZAK ("izlazak u sumrak") definira početak faze "skraćenog prelaska". U ovom razdoblju zvijezda je vidljiva cijele noći, ali je ne vidimo ni kako izlazi ni kako zalazi. Drugim riječima, ne vidimo kako dodiruje ni istočni ni zapadni obzor. Naime, nakon zalaska Sunca zvijezda postaje vidljiva već malo iznad istočnog horizonta, tijekom noći prelazi preko cijelog neba, a prije nego dosegne zapadni obzor već se razdanjuje i ona zbog danjeg svijetla prestaje biti vidljiva prije no što je dodirnula zapadni obzor.

Uočimo kako ove razlike proizlaze iz toga što zvijezde sjevernije deklinacije opisuju duž neba dulji luk od Sunca, dok zvijezde južne deklinacije opisuju kraći luk od luka Sunca.

No postoje i treća grupa zvijezde koje su veoma blizu ekliptike ili čak točno na ekliptici, poput Regulusa na 29° Lava. Njima je ekliptički položaj zapravo i stupanj izlaska i zalaska (nema razlike između parana i ekliptičkog položaja). Te se zvijezde ponašaju poput vanjskih planeta (Saturna, Jupitera, Marsa) tako da je paran zvijezde sa Suncem zapravo isto što konjunkcija ili opozicija Sunca sa zvijezdom. Ako pogledamo Slike 8 i 9 za slučaj zvijezde na ekliptici (poput spomenutog Regulusa) to bi značilo kako je on i fizički tamo gdje i Sunce.

No pogledajmo detaljnije opise ovih razdoblja i pojavljivanja na primjeru Sirijusa (kao zvijezde južne deklinacije), Arktura (kao zvijezde sjeverne deklinacije), te Regulusa (kao zvijezde na ekliptici).

Zvijezde južne deklinacije - Sirijus

Sirijus je jedan od najsjajnijih zvijezda na nebu i nalazi se u zviježđu Velikog psa. To je zvijezda koja ima snažan utjecaj na osobu pri čemu posvećuje sve ono što dotakne. Drugim riječima, mala ili obična dijela i događaji u životu osobe postaju važni na kolektivnoj ili simboličkoj razini. Pri tome Sirijus redovno donosi veliku slavu, ali i mogućnost da čovjeka ta slava nekako uništi kao što se često dešava s ljudima koji nespremni postanu slavni.

Neki primjeri osoba sa paranom Sirijusa su naprimjer Pablo Picasso kojem Sirijus izlazi točno u trenutku rođenja, a o čijoj slavi i uspjehu ne moramo govoriti; ili Princeza Dijana kojoj Sirius kulminira sa Merkurom, a koja je također postala kolektivni simbol i koju je, mogli bi reći ta slava i ubila. Tu je i Paris Hilton kojoj Sirijus izlazi sa Mjesecom i koja je rano stekla slavu i popularnost zbog... ničega, dakle samo zato što je bogata i što je tulumarila na raznim mondenim mjestima. To je možda i primjer kako Sirijus "posvećuje" i "posimboljuje" čak i ono sasvim beznačajno. Pitanje je samo koju će cijenu dotična gospođica platiti. Ali imamo i primjer Hitlera kojem Sirijus izlazi sa Suncem i koji je postao slavan po zlu, ali kojeg je uspjeh na kraju uništio.

Sirijus je zvijezda čija je longituda 14°05' RAKA, a latituda -39°36', dakle u ekliptičkom sustavu je gotovo 40 stupnjeva južnije od same ekliptike. U ekvatorijalnom sustavu ima rektastenziju (R.A.) 6h44m a deklinaciju -16°43', dakle Sirijus je nekih 16 stupnjeva južnije od nebeskog ekvatora.

No, stupanj ekliptike koji izlazi kada je Sirijus dodiruje istočni obzor jest 15° Lava. Drugim riječima bilo koji planet na 15° Lava će imati paran sa Sirijusom (ovo se odnosi na zemljopisni položaj oko 45° sjeverno). Uočimo kako je to razlika od 30 stupnjeva u odnosu na vrijednost ekliptičkog položaja koji je na 14° Raka. Ako se radi o Suncu koje se nalazi na 15° LAVA to će nam ujedno definirati i datum jutarnjeg izlaska – oko 7. kolovoza.

Slično, stupanj koji zalazi kad Sirijus zalazi jest 3° BLIZANACA, pa svaki planet na 3° Blizanaca biti će u paranu sa Sirijusom u zalasku (za zemljopisni položaj oko 45° sjeverno). Sirijus kulminira na 14° Raka što približno koincidira sa ekliptičkim položajem, a antikulminira sa 14° Jarca. Činjenica kako stupanj kulminacije približno koincidira sa stupnjem ekliptike govori nam zašto stupnjevi ekliptike ponekad pokazuju izvjesne pozitivne efekte u natalnoj karti. Naime stupanj kulminacije je često blizu projiciranog ekliptičkog stupnja.

Izlasci i zalasci Sirijusa

Pogledajmo sada faze ili pojavljivanja Sirijusa tijekom godine, kao i njegova razdoblja vidljivosti.

Rekli smo kako će za zadani zemljopisni položaj (45° sjeverno) Sirijus imati JUTARNJI IZLAZAK oko 7. kolovoza tj. kada je Sunce na 15° Lava. Taj datum definira početak razdoblje vidljivosti Sirijusa, od kada je vidljiv kako izlazi pred zoru. Idućih ga dana vidimo kako izlazi sve ranije u noći prije svitanja, te ga vidimo kako se penje iznad istočnog obzora, a onda se razdanjuje i više ga ne vidimo.

Njegovo se pojavljivanje vidi sve ranije u noći sve do negdje oko 25. studenog kada Sirijus izlazi već oko 22 sata i diže se duž luka južnog neba i zalazi u trenutku kada Sunce izlazi (na 3° Strijelca). Tada se dešava JUTARNJI ZALAZAK Sirijusa. Naime Sirius je vidljiv kako izlazi tijekom noći i zalazi točno kada Sunce izlazi. Nakon tog datuma vidimo i dalje kako Sirius izlazi sve ranije tijekom večeri (22h, 21h, 20h...), ali ga također vidimo kako dodiruje i zapadni obzor prije nego što svane. Dakle vidimo njegov i izlazak i zalazak tijekom noći, odnosno vidimo kako dodiruje i istočni i zapadni obzor.

Rekli smo kako iz dana u dan pojavljivanje Siriusa vidimo sve ranije u noći: 21h, 20h, 19h... Negdje oko 6. veljače Sirijus izlazi točno kada Sunce zalazi na 15° Vodenjaka (oko 19 sati). To je faza VEČERNJEG IZLASKA (ili akronični izlazak). Nakon tog datuma više ne vidimo Sirijus kako izlazi (tj. kako dodiruje istočni obzor), već ga vidimo nešto iznad obzora u trenutku kada se smrači, nakon čega prelazi svoj put prema zapadnom obzoru i zalazi već oko 2 sata u noći. Dakle vidimo ga samo kako dodiruje zapadni obzor tj. vidimo zalazak.

Nakon 5. veljače Sirijus se vidi sve više na nebu u trenutku zalaska Sunca, i zalazi iz dana u dan sve ranije (02h, 01h, 24h, 23h, 22h...), sve dok njegov zalazak ne koincidira sa zalaskom Sunca. To je VEČERNJI ZALAZAK (ili zalazak u sumrak) koji se dešava oko 24. svibnja. Tada je Sunce na 3° Blizanaca što je stupanj sa kojim Sirijus zalazi. Nakon ovog datuma Sirius nije više vidljiv jer izlazi i zalazi tijekom dana, što nazivamo razdobljem SKRIVENOG IZLASKA. Ovo razdoblje nevidljivosti traje sve do 7. kolovoza kada ima jutarnji izlazak i kada počinje novi ciklus.

Ovdje smo opisali sve faze Sirijusa tijekom godine, ali rekli smo kako su najvažniji datumi upravo 24. svibnja (odnosno točnije kada je Sunce na oko 3° Blizanaca), kada počinje razdoblje skrivenog izlaska Sirijusa, te 7. kolovoz (kada je Sunce na oko 15° Lava) kada počinje razdoblje vidljivosti Sirijusa. Svaki planet može imati paran sa Siriusom bilo kojeg datuma, no ako osoba ima paran u razdoblju nevidljivosti Sirijusa (cca 22.5.-7.8.) tada će Sirijus imati posebno naglašena svojstva u smislu fatalnosti utjecaja. Naime nevidljivi Sirijus djeluje kao neka sila koju ne možemo zahvatiti, kontrolirati ili integrirati u osobni život upravo zato što je nevidljiv – poput neke više nevidljive sile u našim životima. Vidljivi Sirijus dodiruje obzor (dodiruje zemlju), pa je njegova svojstva lakše integrirati u život osobe.

Zvijezde sjeverne deklinacije - Arktur

Arktur je sjajna zvijezda iz zviježđa Volar i jedna je od najstarijih imenovanih zvijezda. Ona je zvijezda humanosti, učenja (kako sebe tako i drugih), traganja i istraživanja novih puteva i novih načina života, a zbog toga nosi i snažne kvalitete vodstva i hrabrosti, i to prije svega u interesu drugih. To proizlazi i iz činjenice da je Volar na rubu polarnog regiona, dakle na granici dvaju svjetova: nebeskog i zemaljskog.

Marlon Brando, naprimjer, ima Arktura koji izlazi s Mjesecom i on je u mladim danima zapravo načinio malu revoluciju u pristupu glumi. Bill Gates ima Arktura koji kulminira sa Suncem i on je također ikona, guru ili učitelj (po mnogima) novog kompjuterskog doba. Tesla također ima izlazećeg Arktura (s Jupiterom) i on je (u najmanju ruku) obilježio početak novog doba električne struje. Zanimljiv je i slučaj Larry Flinta kojem Arktur kulminira sa Venerom (seks) koji je kao izdavač Hustlera dobi parnicu pred vrhovnim sudom za pravo izdavanja čak i seksualno eksplicitnih sadržaja u ime prava na slobodu izražavanja, čime je otvorio put za nove pristupe seksualnosti.

Arkturov projicirani ekliptički položaj jest 24°14' VAGE, dok mu je latituda +30°44', dakle 30 stupnjeva sjevernije od ekliptike. Ekvatorijalne koordinate su mu: rektascenzija (R.A.) 14h15m, a deklinacija +19°11', dakle 19° sjevernije od ekvatora. Na našim zemljopisnim širinama (45° sjeverno) stupanj koji izlazi (stupanj parana) kada Arktur dodiruje istočni obzor jest 7° VAGE. Stupanj ekliptike koji zalazi kada Arktur dodiruje zapadni obzor je 24° STRIJELCA, a stupanj koji kulminira je 6° ŠKORPIONA.

Izlasci i zalasci Arktura

Arkturove faze ćemo početi sa razdobljem takozvanog SKRAĆENOG PRELASKA, koji je pandan razdoblju nevidljivosti kod zvijezda južne deklinacije. Naime, zvijezde sjeverne deklinacije nisu nikad potpuno nevidljive. No u fazi skraćenog prelaska, iako su vidljive tijekom cijele noći, ne vidimo ih kako dodiruju bilo istočni bilo zapadni obzor. Ovo razdoblje započinje trenutkom VEČERNJEG IZLASKA (ili akroničnog izlaska), dakle kada Arktur izlazi u trenutku kada Sunce zalazi. To se dešava oko 28. ožujka, odnosno kada je Sunce na 7° Ovna (nasuprot stupnja izlaska Arktura na 7° Vage).

U stvarnosti Arktura vidimo iznad obzora tek kad Sunce zađe malo ispod obzora tj. kada se dovoljno smrači, tako da ga zapravo ne vidimo kako dodiruje istočni obzor. Tijekom noći vidimo ga kako ide preko cijelog neba, no kada se počne spuštati prema zapadu već se razdanjuje, tako da ga ne vidimo kako dodiruje niti zapadni obzor. Idućih dana i tjedana vidimo Arktura sve više iznad istočnog obzora na početku noći, da bi pred zoru bio sve bliže zapadnom obzoru, sve do trenutka jutarnjeg zalaska.

JUTARNJI ZALAZAK se dešava oko 15. lipnja kada je Sunce na 24° Blizanaca. Tada se u trenutku izlaska Sunca Arktur zalazi na zapadnom obzoru. Nakon tog datuma vidimo Arktura visoko prema sredini neba u trenutku zalaska Sunca i tijekom noći ga vidimo kako zalazi (dodiruje zapadni obzor) negdje prije svitanja (oko 04 sata). Slijedećih ga dana u trenutku zalaska sunca vidimo sve više prema zapadnoj strani i niže prema obzoru, a nakon toga sve ranije tijekom noći zalazi (3h, 2h, 1h, 24h, 22h,...).

Negdje oko 3. listopada, kada je Sunce na 9° Vage dešava se JUTARNJI IZLAZAK. Dakle u trenutku izlaska Sunca, Arktur izlazi također na istočnom obzoru. No budući da Arktur kao zvijezda sjevernije deklinacije ima dulji luk od Sunca vidimo ga i nakon zalaska Sunca nisko iznad zapadnog obzora kako se spušta i već oko 20 sati zalazi. U narednim danima vidimo Arktur dva puta: sve ranije prije svitanja se pojavljuje na istočnom obzoru (izlazi), nakon čega se razdanjuje pa ga ne vidimo kako ide preko neba, ali ga ponovo kratko vidimo nakon zalaska Sunca kako zalazi na zapadnom obzoru. Dakle vidimo ga kako dodiruje i istočni i zapadni obzor.

Konačno negdje oko 13. prosinca, kada je Sunce na 9° Strijelca, dešava se VEČERNJI ZALAZAK (zalazak u sumrak) kada Arktur zalazi istovremeno kad i Sunce. Nakon tog datuma više ga ne vidimo kako zalazi na zapadu, ali ga vidimo kako izlazi na istoku sve ranije tijekom noći. Iz dana u dan ga vidimo sve ranije, čak prije ponoći, kako se pojavljuje na istočnom obzoru, a tijekom noći radi sve veći luk na nebu da bi se razdanilo kada je on još iznad obzora. I tako do 28. ožujka kada sa večernjim izlaskom počinje novi godišnji ciklus.

Vidimo kako je ključni kriterij određivanja ovih razdoblja činjenica da li vidimo zvijezdu kako dodiruje obzor, bilo istočni, bilo zapadni. Zvijezde sjevernijih deklinacija imaju fazu u kojoj su cijelu noć vidljive, ali ne vidimo trenutak dodira s obzorom (skraćeni prelazak), dok zvijezde južne deklinacije imaju razdoblje kada su potpuno nevidljive, pa dakako ne vidimo ni kada dodiruju obzor (nema vidljivog dodira sa Zemljom, kao da je zvijezda "u zraku").

nekrTB1Ove obje faze čine zvijezde fatalnijim u svom utjecaju, ili slabije integrirane u osobni život osobe. No isto tako može značiti da zvijezde svoj utjecaj ne mogu realizirati. Naprimjer, paran Arktura u ovoj fazi skraćenog prelaska, može značiti snažan poriv ka traganju za novim putevima, ili želju da prenese drugima svoje spoznaje, no pritom ima teškoće u praktičnoj realizaciji tih želja; ili netko postane simbol nekog novog načina življenja, a da osoba to uopće ne želi ili joj nije bila namjera da to postane. U Tabeli 1 vidimo poredak pojavnosti zvijezda i njihove pojavnosti za zvijezde sjeverne i južne deklinacije.

 

Nastavak: Nekretnice 4 -sinodički ciklusi