Nakon tekstova o zodijaku slijedi rasprava o vladarstvima kako ih danas zovemo odnosno sa odnosima planeta i zodijaka. U 1. dijelu bavim se domicilnim vladarstvima i pojmovima vezanih uz njih
Prisnosti (vladarstva) 1. dio
Vladarstva su još jedna uloga ili funkcija planeta koja je vezana uz značenje znakova zodijaka – već smo rekli kako su kvalitete planeta dodatna značenja znakova čiji su domicili. Ali sami planeti kao vladari imaju također i novu funkciju upravljanja znakom kao mjestom, te funkciju dispozitora tema.
Vladarstva su zapravo prilično neobična ideja: pitanje je kako neki planet koji je na nekom drugom mjestu utječe na neko drugo mjesto u kojem je taj planet "doma". Kao da planet preko znaka prenosi svoj utjecaj na planet u njegovom znaku. To je svojevrsni utjecaj "na daljinu" kojeg je teško objasniti, posebno u ono doba.
Suvremena astrologija zapravo koristi samo jednu vrstu vladarstva, onu koju nazivamo domicilnim vladarstvom, tako da se pod općim terminom "vladarstvo" najčešće podrazumijeva upravo to jedno vladarstvo (Vidi tabelu). Uzvišenja (egzaltacije) se redovno spominju i u današnjoj astrologiji, ali ne znam gotovo ikoga tko ih zaista koristi u praksi, izuzevši ograničeno u horarnoj astrologiji. Štoviše mnogi suvremeni astrolozi eksplicite ih odbacuju jer su "iz prakse" ustanovili kako "ne funkcioniraju" (što god to značilo). O vladarima međa i trokuta u suvremenoj astrologije praktički nema spomena i opće je prihvaćeno kako je to nešto isključivo vezano uz horarnu i tradicionalnu astrologije – tek u zadnje vrijeme neki astrolozi počinju primjenjivati elemente tradicionalne astrologije i u natalnoj analizi. Također, postalo je uobičajeno govoriti o tome kako planeti "vladaju" znakom zodijaka, što može biti upitno – naime pitanje je da li, i kako, planet vlada samim znakom, ili kućom, ili možda drugim planetima u znaku, što mogu biti prilično različite stvari tj. funkcije. Te tri stvari su se u suvremenoj astrologiji stopile u jednu i više se ne čini razlika među njima.
S druge je strane srednjovjekovna astrologija (pa i današnja horarna) otišla u drugu krajnost, pa je nekako izjednačila sva vladarstva i mahom ih koristila "količinski", odnosno tako da se naprosto prebrojava koji planet ima najviše vladavina nad nekom točkom ili grupom točaka (naprimjer, kod tzv. almutena), bez obzira o kojem se vladarstvu radi. Pri tome su dekani postali još jedno, peto vladarstvo, a da se izvorno nikad nisu tretirali kao vladarstvo. Dekani su korišteni i u helenističkoj astrologiji, no u drugačijem kontekstu od vladarstava. Drugim riječima izgubila se moguća kvalitativna ili funkcionalna razlika između pojedinih vrsta vladarstava. Ukoliko su vam svi ovi pojmovi nepoznati, u nastavku ćemo napraviti pregled svakog od gore spomenutih pojmova u vezi vladarstava tj. prisnosti, te na kraju pokušati objasniti opći pojam prisnosti tj. "vladarstva".
2.3.1 Domovi ili kuće planeta
Kod Porfirija nalazimo veoma jednostavnu definiciju znakova zodijaka:
12 dvanaestina zodijačkog kruga su kuće (oikos) i pojasevi (zōnē) zvijezda (Porfirije 5).
Oikos je riječ koja znači kuća ili dom, a može se odnositi na cijelo kućanstvo ili gospodarstvo koje čini nečiji dom, dakle mjesto življenja ili obitelj. Formulacija mjesto življenja je veoma prikladna jer sama riječ zōidion ima u korijenu riječ za život ili življenje (zoē), a kasnije ćemo vidjeti kako znakovi zodijaka imaju i funkciju mjesta (topos). No, treba uočiti kako je pojam kuće ovdje vezan uz znak zodijaka, a ne uz "kuće" u suvremenom značenju kao dodatne podjele unutar zodijaka. Dakle, cijeli znakovi zodijaka su kuće (ili domovi) planeta! Iako se riječ oikos može odnositi i na sobe (u kući), nekako mi se čini kako je metafora kućanstva ili gospodarstva, koja se onda grupiraju u neki "polis" (grad), puno bliža metafori znakova zodijaka u natalnoj karti, što ćemo kasnije i koristiti. Što se tiče prijevoda grčkog oikos u kontekstu helenističke astrologije, nadalje ću koristiti riječ dom, kako bih izazvao manje zbrke zbog današnjeg astrološkog korištenja riječi kuća u sasvim drugom kontekstu (astrološke kuće su se tada nazivali mjesta). No, postoji i jezična podloga za korištenje pojma dom. Naime, riječ dom ima sveslavenski i indoevropski korijen dem- koji se tumači kao kuća (i obitelj), ili kao korijen za riječ graditi. To se oduvijek smatralo kako jedno proizlazi iz drugoga, te da su iz toga korijena nastali grčko domos i latinsko domus. E. Benveniste u Riječi indoevropskih institucija detaljno razrađuje porijeklo značenja riječi koje proizlaze iz ovog korijena i zaključuje:
Prema tome, moramo razdvojiti leksičku skupinu, koja se u našim etimološkim rječnicima navodi pod geslom *dem- "graditi; kuća", na tri odvojene i nesvedive jedinice.
1) *domā "primjeniti silu; (u)krotiti" (lat. domāre, grč. damaō, sskr. damayati, got. gatamjan itd);
2) *dem(ə) "graditi, zidati" (grč. demō i izvedenice, got. timrjan);
3) *dem- "kuća, obitelj"
Odvajamo, dakle, u stanju zajedničkog indoeuropskoga korjena termin *dem- od svake glagolske veze. Između *dem- "obitelj" i *dem(ə)- "graditi" postoji samo homofonija, istozvučnost. No isto tako je neprijeporno da je došlo do kontaminacija između likova proisteklih iz tih dvaju korjenova, kao primjerice u homerskom grčkom između do(m) "kuća-obitelj" i domos "kuća-zdanje" To je isto tako i povezano s postojanjem tendencije da se u svim terminima toga niza poistovjeti društvena skupina s njenim materijalnim staništem.
Dakle značenja kuća, obitelj, različiti su od značenja graditi. Benveniste također uspoređuje primjene i izvedenice latinskog domus i zaključuje kako one zapravo korespondiraju sa grč. oikos, te kako je grčko oikos preuzeo staru vrijednost koju je imao korijen dem- (kao kuća, obitelj), kao i lat. domus; dok je grč. domos preko glagola demō preuzeo značenje graditi, zidati. U našem su jeziku ta značenja također izmiješana kroz riječi dom i kuća, kod kojih je teško povući preciznu granicu u značenjima. No, činjenica je kako ćemo za dom ili kuću u smislu građevine češće reći da je kuća, nego da je dom. Zato mi se čini kako bi upravo naše dom više zadržalo značenja kuće u intimnom i prisnom smislu, dakle boravišta, obitavališta, ili pak obitelji (kao lat. domus, i grč. oikos). Osim toga postoje i mnoge korespondirajuće izvedenice (domaći, domaćin, udomaćiti, domaćinstvo itd.). U tom kontekstu i znakove zodijake trebamo smatrati domom, ne nužno (samo) u prostornom smislu, već i u nekoj vrsti temeljne "društvene zajednice" kao mjesta boravka, življenja ili obitavanja (planeta). Takva je zajednica već u helenističko vrijeme postajala sve više prostorna odrednica, za razliku od predhelenističkih vremena gdje je prvotno bila krvna ili rodbinska odrednica. Možda je zato i pojam mjesta već u helenističko doba neodvojivo povezan sa pojmom doma.
Iz termina oikos dolazi cijeli niz važnih pojmova helenističke astrologije, a koriste se za opisivanje odnosa planeta i zodijaka: oikeios je jedan od njih, a može značiti prisan, domaći, srodan, familijaran, onaj koji kojem pripada, vlastiti, prikladan. Odatle i pojam oikeiōsis (imenski oblik glagola oikeiousthai tj. glagola oikeioō) koji je teško jednoznačno prevesti, a ima značenja prisvajanja, pripadnosti, prisnosti ili familijarnosti. Oikeiōsis je važna astrološka riječ koja se koristi u općem smislu za opise odnosa "vladarstva" (suvremenim rječnikom rečeno), ali i šire kao posebnu prisnost, posvojenost, pripadnost, bliskost, familijarnost zodijaka-doma sa planetima. Ovdje treba napomenuti kako je oikeiōsis jedan od središnjih pojmova i u stoičkoj filozofiji koji opisuje razne stupnjeve razvoja čovjeka u smislu njegovog sve šireg odnosa familijarnosti sa okolinom tj. svijetom oko sebe. Uvjeren sam kako ova veza sa stoicima nije nimalo slučajna. Osim toga, pridjev oikeios će se redovno koristiti kada se želi reći kako je neki planet u svom zodijaku, dakle u pripadajućem ili vlastitom mjestu, ili jednostavno u svom domu. No, treba reći da se termin oikeiōsis koristi i za druge oblike povezanosti ili pripadnosti planeta osim ovog domicilnog (vidi poglavlje o likovima tj. "aspektima").
Zbog svega ovoga uglavnom ću koristiti riječ prisnost za grčko oikeiōsis, no u glagolskim ću oblicima ponekad posegnuti za riječima prisvojiti ili posvojiti, ukoliko to kontekst zahtijeva. Treba imati na umu da se ova riječ kasnije (od srednjeg vijeka na ovamo) prevodila kao dostojanstvo (u engl. dignity), dominacija, vladarstvo i sl., što i nije dio izvornih značenja ove riječi. Kasnije ćemo objasniti korištenje raznih pojmova koji ipak jesu povezani sa raznim oblicima riječi za vladanje.
Dodjela domova planeta
Postavlja se pitanje kako se objašnjava povezivanje planeta sa pojedinim zodijacima kao domovima. U ovoj odredbi znakova zodijaka (Porfirije 5), koju smo spomenuli na početku poglavlja) još nema nikakvog spomena riječi koje bi imale veze sa značenjima vladanja, iako se kasnije u tekstu ponekad pojavljuju riječi koji govore o planetima koji vladaju znakom ili nečim drugim u vezi zodijaka (međama, trokutima i sl.). No, u tekstovima koji se naslanjaju na stariju tradiciju kao da postoji izbjegavanje riječi povezanih sa značenjem "vladanja". Tako će se redovno koristiti fraza "planet u domu nekog drugog planeta", ili "planet u vlastitom ili tuđem domu". Naprimjer, Ares u domu Zeusa, umjesto Ares u Strijelcu ili Ribama. Tu već naslućujemo pomalo dvostruku ulogu u odnosu planeta i znakova: jedna je svojevrsna domaćinska uloga, a druga je uloga vladanja, gospodarenja ili upravljanja; prva je možda više usmjerena na odnos dva planeta kroz zodijak, dok je druga uloga više usmjerena na odnos planeta sa samim znakom (kao domom) i mjestom koje mu korespondira. Vidjeti ćemo kasnije kako te dvije vrste odnosa možda upućuju na funkcionalnu razliku između domaćinstva i uzvišenja.
Zōnē je (u gornjem Porfirijevom citatu) pak riječ koja znači pojas i odnosi se na pojas ekliptike koji ima svoju širinu, ili kako to helenistički astrolozi zovu, dubinu, unutar kojeg se planeti kreću u svojim ophodnjama. Planeti mogu biti malo sjevernije ili malo južnije od ekliptike (oko 7 stupnjeva) pa se govori o pojasu unutar kojeg se kreću sve planete. Malo je neobično da Porfirije koristi taj pojam za pojedine znakova zodijaka, no to bi se moglo objasniti podjelom svakog znaka zodijaka na 12 dijelova od 2 i ½ stupnja koji se zovu dvanaestine ili dodekatemoria, pa bi svaki znak zodijaka bio nešto poput mikrozodijaka. Ta metoda dvanaestina se relativno često spominje u helenističkim metodama.
S druge strane, pojas se može odnositi i na pojaseve planeta na temelju kojih se planeti dodjeljuju zodijacima kao vlastitim domovima, što odgovara tzv. Kaldejskom poretku planeta prema prosječnim brzinama. Dakle, Sunce i Mjesec čine jedan pojas ili zonu (Lav, Rak); nakon toga sa svake su strane Blizanac i Djevica, domovi Hermesa, pa Bik i Vaga sa svake strane kao dom Afrodite itd. Objašnjenje ovih dodjeljivanja planeta pojedinim zodijacima nisu pretjerano detaljna, no možemo uočiti kako se opisani slijed zodijaka u grubo poklapa i sa udaljenošću od Sunca na kojoj planet miruje (tj. bude stacionaran): Hermes je stacionaran unutar 30° od Sunca, Afrodita oko 60°, Ares oko 90° ima izvjesnu anomaliju kada je dugo veoma spor i koju svi stari astrolozi uzimaju kao posebnu fazu, te Zeus ima mirovanje oko 120° od Sunca (slika XX). Mirovanje ili stacionarnost je veoma bitna pojavnost planeta u odnosu na Sunce, pa je ovo i dodatni argument za objašnjenje dodjele domova planetima, što bi upućivalo kako su domovi planeta nekako povezani sa Suncem tj. da su solarni koncept. Naravno u vezi toga je i uobičajena shema kaledejskog poretka planeta po brzini kretanja - Mjesec, Hermes, Afrodita, Sunce, Ares, Zeus, Kronos – koja je rano postala uobičajen standard za poredak planeta. Neki stavljaju Sunce odmah iza Mjeseca jer Hermes, Afrodita i Sunce imaju jednaku prosječnu brzinu kretanja. Vidjeti ćemo kako se i taj poredak povremeno pojavljuje u primjenama.
Također je zanimljivo kako u ranijoj tradiciji zapravo ne postoji pojam "izgona" odnosno "biti u znaku suprotnom od doma". Za planet koji nije u svom domu kaže se naprosto da je u tuđem domu ili domu drugog (planeta) i to se odnosi na sve znakove zodijaka koji nisu dom planete, a ne samo na zodijak nasuprot doma. To je zapravo i logično jer na neki su način svi zodijaci koji nisu vlastiti dom planete svojevrsni "izgon" ili tuđi dom, te zapravo nema razloga posebno izdvajati znak nasuprot. Druga je stvar što su dva planeta u nasuprotnim zodijacima u promjeru (opoziciji) pa imaju određene negativne konotacija, ali to već ulazi u u doktrinu "aspekata". Eventualno bi se moglo reći da ako je planet u suprotnom znaku od svog doma onda je "najdalje" od svog doma.
Thema Mundi
Pitanje vlastitog doma planeta povezano je i sa tzv. Thema Mundi ili kartom rođenja kozmosa (Slika). To je karta u kojoj su svi planeti u svojim domovima, a Ushod (Ascendent) je, zanimljivo, na 15° Raka. To se smatralo toliko važnim da u opisima znakova zodijaka redovno nalazimo, uz ostala temeljna značenja, i nazive poput "ushod (Asc) kozmosa" (za Raka) ili "razneblje (MC) kozmosa" (za Ovna). Iako su neki astronomi i astrolozi pokušali izračunati mogući datum ovog horoskopa, možda bi ovu kartu ipak trebalo shvatiti više filozofski, odnosno kao svojevrsno didaktičko sredstvo, što uostalom Firmik Materno eksplicitno kaže. Naime mnogi tadašnji filozofi (npr. Aristotel) smatraju kako je kozmos konačan, a ne beskonačan, pa time ima početak i kraj, odnosno ima granice. Tada je sasvim logično da kozmos počinje sa položajima u kojima su planeti u svojim kućama, što bi bio inicijalni proces prisvajanja (oikeiōsis) ili posvajanja planeta od znakova (i/ili obrnuto) koji definira tu vezu ili odnos. U vezi toga, ukoliko bi uopće mogli govoriti o nekoj analogiji kuća (u suvremenom smislu) i znakova onda bi eventualno mogli reći kako Rak korespondira prvoj kući, Lav drugoj, Djevica trećoj itd. – za razliku od suvremene "astrološke abecede" koja povezuje 1. kuću sa 1. znakom (Ovnom) i Marsom, 2. kuću sa drugim znakom (Bikom) i Venerom itd. Zanimljivo je kako bi Vodenjak u Thema Mundi korespondirao 8. kući. Živjelo doba Vodenjaka!
Thema mundi bi dakle trebalo shvatiti kao izvjesno didaktičko sredstvo, kao svojevrsnu arhetipsku, paradigmatsku ili idealnu natalnu kartu – jer ne zaboravimo kako je ideja natalne karte sa Ushodom (Asc) nova ideja koja zapravo ranije i ne postoji. A kako ćemo se u nastavku baviti raznim tehnikama vidjeti ćemo kako iz ove karte možemo izvesti cijeli niz temeljnih astroloških tehnika. Gore smo vidjeli kako iz nje vidimo domicile planeta i njihov poredak i odnos, u slijedećim ćemo poglavljima vidjeti zašto uzvišenja padaju u određene znakove ove karte, vladari trokuta se mogu također iz nje iščitati itd. Za sada ćemo zapamtiti ovu kartu kao sliku paradigmatske natalne karte, jer smo već rekli kako je pojava helenističke astrologije i povezana upravo s idejom natalne karte sa Ascedentom koji individualizira položaje planeta čak i unutar 24 sata.
Suvremeni planeti
Naravno, postavlja se i pitanje doma novih "planeta" (navodnici zbog nedavnih odluka o statusu Plutona, kojeg astronomi više ne kategoriziraju kao planet), a i nekih asteroida koji su pokušavani biti pridjeljeni znakovima u suvremenoj astrologiji. Moderna astrologija je s otkrivanjem planeta poput Urana, Neptuna i Plutona dodijelila ova nebeska tijela pojedinim znakovima. Jedno vrijeme je postojala tendencija da se pokuša svakom znaku dodijeliti neko tijelo kao vladar tako da svaki znak ima različitog vladara. Problem je što tu ne postoje jasni kriteriji te dodijele. Zapravo mogli bi reći da je to učinjeno prema pretpostavljenim sličnostima u kvalitetama znakova i tih nebeskih tijela. Problem je što se u vrijeme otkrivanja nije moglo znati ništa o kvalitetama tih planeta. Naravno tu je i pitanje koja su svojstva znakova i novih planeta suštinska, eda bi mogli procjenjivati "sličnost". No, veliko je pitanje da li je to dobar kriterij i da li neko tijelo mora biti "slično" zodijaku da bi bilo domaćin ili vladar znaka. Mislim da je sličnost posljedica, a ne uzrok povezanosti planeta i zodijaka. Ovo pitanje svakako zahtjeva detaljniju raspravu, a Robert Schmidt je već predlagao izvjesne hipoteze o statusu Urana, Neptuna, i Plutona. Osobno mislim, kao i on, da ih ne bi trebalo uključivati u sam raspored prisnosti (vladarstava), već ih koristiti u skladu s njihovom specifičnom, rekli bi transcendentalnom, naravi. U protivnom bi ih "spuštali" na razinu planeta, vidljivih planeta. Upravo vidljivost može biti ključni kriterij za primjenu vladarstava, jer možemo primijetiti kako su mnoge tehnike objašnjavane pomoću načina na koji se planeti vide i pojavljuju. Stoga, ima li smisla govoriti naprimjer o ciklusu pojavnosti Urana sa Suncem, koji jesu ciklusi pojavljivanja ili vidljivosti, ako dotični planet ne vidimo golim okom? U vezi asteroida je pak Demetra George iznijela hipotezu da bi se asteroidi mogli tretirati kao da pripadaju sferi polubožanstava (daimona) i duhova za koje bi mogli reći da su nekako između tjelesne i božanske sfere, tako da se nijedan pojedinačno ne bi vezao uz zodijak. U svakom slučaju na ova pitanja stalno ćemo se vraćati u daljnjim nastavcima ove serije knjiga.
Za sada ćemo zapamtiti kako je znak zodijaka u biti dom nekog od planeta, pri čemu zodijak koji je "posvojen" od planeta kao vladara doma (tj. domaćin, domicil) ima, kao što smo rekli, dvostruku ulogu: jedna je uloga vladara ili nekog tko upravlja stvarima zodijaka, što se odnosi na mjesto ("kuću" kao znak) koje je u granicama dotičnog zodijaka. Na ovaj se način i dio svojstava domicilnog planeta prenosi na zodijak. Na drugoj strani planet ima ulogu domaćina u odnosu na drugi planet koji se eventualno nalazi u njegovom domu-znaku. Na taj način planet koji "vlada" zapravo kao domaćin pomaže (ili odmaže) djelatnosti planeta koji je u njegovom zodijaku-domu.
Nastavlja se...
