egipt

syE08 80U drugom dijelu objašnjavam sarosove serije tj. cikličnost pomrčina Sunca. Na koji način možemo izračunati natalnu kartu cijele serije pomrčina...?

 

Ciklusi pomrčina

Vidjeli smo kako se pomrčine dešavaju u blizini mjesečevih čvorova, no budući da se mjesečevi čvorovi kreću (tranzitiraju) unatrag, tako se pomiču unatrag i stupnjevi koji se aktiviraju pomrčinama. Čvorovima treba 18-19 godina za cijeli krug oko zodijaka pa možemo zaključiti kako će se nakon tog vremena pomrčine dešavati na istim stupnjevima. Sve spomenute pravilnosti bile su poznate već i starim narodima i smatra se kako su u Babilonu već 747. p.n.e. mogli predviđati pomrčine, a do 4 st. p.n.e. da su poznavali cikluse pomrčina.

No pravilnosti ciklusa sunčevih pomrčina idu i dalje. Manje je poznato (bar među astrolozima) kako se sunčeve pomrčine dešavaju u serijama. Naime svakih 18 godina i 9-11 dana sunčeva pomrčina ponovo pada na otprilike isti stupanj, točnije nekih 10 stupnjeva dalje duž ekliptike, a te pomrčine pripadaju istoj seriji pomrčina. Te se serije pomrčina zovu Sarosove serije. Dakle, sunčeva pomrčina koja se dešava svakih 18 godina i 9-11 dana pripada istoj sarosovoj seriji. Vidimo kako svaka iduća sunčeva pomrčina iste serije pada nekih 10-ak stupnjeva dalje na ekliptici tako da možemo reći kako one "tranzitiraju" krug zodijaka.
Već možemo naslutiti, budući da imamo barem 2 pomrčine godišnje, kako ćemo imati oko 38 serija koje se zbivaju paralelno, odnosno slijedno. Ustvari, u danom razdoblju može biti i do 42 serije, jer nekih godina možemo imati i 3 sunčeve pomrčine.

Da rezimiramo, svaka iduća sunčeva pomrčina u razmaku od 6 mjeseci pripada različitoj sarosovoj seriji. Pomrčine iste serije se ponavljaju svakih 18 godina i 9-11 dana, a između imamo i do 42 pomrčine različitih serija. Iz toga već možemo naslutiti kako je svaka iduća pomrčina drugačija po svojstvima jer pripada različitim serijama. No kako nam to može pomoći u tumačenju pomrčina u astrologiji?

Sarosove serije

Sarosove serije imaju još jednu astronomsku pravilnost, a ona je to da možemo odrediti početak serije tj. datum i vrijeme prve pomrčine neke serije. Na taj način imamo svojevrsnu "natalnu kartu" cijele serije. Drugim riječima, svaka iduća pomrčina iste serije (ona 18. godina kasnije) nosi iste kvalitete koja obilježava tu seriju i proizvodi drugačije učinke od pomrčine 6 mjeseci kasnije koja pripada drugoj seriji. Kada promatramo svaku pomrčinu trebali bi zapravo pogledati kartu njene serije da vidimo kakve će učinke proizvoditi tj. kakva su svojstva te serije. Naravno, ovo ponešto komplicira korištenje pomrčina jer osim karte same pomrčine trebamo pogledati i kartu serije. Srećom danas imamo i računare pa stvari postaju nešto dostupnije i lakše za računanje. No upravo različitost ovih serija može objasniti zašto su efekti sunčevih pomrčina toliko različiti i nepredvidivi – svaka serija ima drugačije kvalitete koje proizlaze iz karte njenog početka ili "rođenja". Neke su serije "blaže" pa možda ne daju snažne efekte, a neke su "žešće" pa stvaraju osjetnije učinke.

Sarosove serije imaju i svoju geografsku pravilnost. Naime prva pomrčina u seriji uvijek je djelomična pomrčina koja jedva da zahvati rub Sunca i vidljiva je samo na sjevernom (ili južnom) polu. Ako je prva vidljiva samo na sjevernom polu, sljedeća iz serije (18 god. kasnije) će se vidjeti malo južnije. I svaka slijedeća će biti vidljiva još malo južnije negdje na jednoj od zemljinih paralela sa ekvatorom. Kroz svoj vijek postajanja možemo reći kako je svaka slijedeća pomrčina vidljiva na još južnijim zemljopisnim širinama prema južnom polu. Također, što je južnije to se pomrčine dešavaju bliže čvorovima, da bi došle u konjunkciji s čvorovima kada su vidljive na paralelama oko ekvatora. Tada jedno vrijeme stvaraju potpune pomrčine. Kada prođu ekvator pa su vidljive još južnije (na južnoj hemisferi), pomrčine se ponovo udaljavaju od stupnja čvorova i pomrčine u nekom trenutku prestaju biti potpune već su opet djelomične. Serija završava svoj život sa malom djelomičnom pomrčinom na južnom polu. Serije mogu počinjati i sa djelomičnom pomrčinom na južnom polu, pa je svaka slijedeća iz serije sve sjevernije, da bi serija završila sa djelomičnom pomrčinom na sjevernom polu.

Budući da serije naizmjenično počinju na sjevernom i južnom polu, ovdje ću koristiti konvenciju obilježavanja serija po Janskom i Brady po kojem se serijama pridjeljuje broj serije i oznaka sjeverno ili južno (po polu nastanka). Radi standarda koristiti ću oznake za sjever i jug iz engleskog tako da ćemo imati nazive Sarosovih serija 1N (north, sjeverno – jer počinje na sjeveru), pa zatim 1S (south, južno – jer počinje na jugu), pa 2N, 2S, 3N, 3S, i tako dalje do 19N i 19S. Preciznija astronomska konvencija koristi bilježenje pomrčina po van der Bergh-u, no budući da u astrološkoj literaturi i softwareu češće nailazimo na opise po Jansky/Brady oznakama koristiti ću njihove oznake.


Broj serija koje u danom trenutku postoji ponešto varira i ide do 42 paralelne serije, odnosno sa svakog pola imamo 19-21 serije. Ova varijacija u broju dešava se zbog toga što ponekad imamo preklapanja dviju serija. Naime kada se serija približi kraju svog života, nova serija (s istim imenom) se ne rađa nakon kraja prethodne, već se nekoliko puta paralelno dešavaju tj. preklapaju. Dakle, nova serija se rađa, ili počinje, i onda idućih nekoliko ciklusa pomrčina te serije imamo slučaj da se u razmaku od mjesec dana dešavaju 2 djelomične pomrčine Sunca od kojih jedna pripada seriji koja je pri kraju, a druga seriji koja tek počinje svoj život, iako nose istu oznaku. Upravo smo u 2011. godini svjedočili rođenju jedne serije s oznakom 13S. Imali smo pomrčinu 1. lipnja 2011. koja pripada staroj seriji 13S, a 1. srpnja se desila prva pomrčine nove 13S serije koja je ujedno i natalna karta cijele nove serije. Tako da pomrčine serije 13S prije 2011 imaju drugačija svojstva od onih nakon 2011. Ali 1. lipanj nije kraj stare serije: 18 godina kasnije (2029) ćemo imati ponovo takav slučaj s dvije djelomične pomrčine Sunca: jedna iz nove, jedna iz stare serije. Tek će 2047. godine biti zadnja pomrčina iz stare serije, a nadalje ćemo imati samo pomrčine nove serije koja je započela 1.7.2011. godine.

 

Svaka serija traje 1200-1300 godina (prosječno 1280), pri čemu će imati 71-73 pomrčina Sunca svakih 18 godina. Vidimo kako broj pomrčina malo varira od serije do serije pa ih treba uzeti okvirno. Svaka pomrčina iz serije pada nekih 10 stupnjeva dalje u zodijaku, tako da taj niz pomrčina iste serije "kruži" zodijakom. Pri tome će pomrčine iste serije načiniti dva kruga oko zodijaka do kraja svog postojanja, odnosno jedan ciklus oko zodijaka traje oko 600 godina. Ako bi stupanj pomrčine početka serije uzeli kao svojevrsni Ascendent mogli bi promatrati i svojevrsne faze u životu serije, pa bi vidjeli kako nakon 150-160 godina pomrčine iste serije padaju u kvadrat u odnosu na stupanj prve pomrčine. Nakon nekih 320 godina pomrčina pada u opoziciju početnoj pomrčine. Nakon 480 godina padaju 270 stupnjeva dalje tj. u kvadrat s druge strane (desni kvadrat) – ovaj položaj je važan zato što su do tada pomrčine bile djelomične, a nadalje serija počinje proizvoditi niz potpunih pomrčina. 600 godina kasnije pomrčina se dešava na stupnju početne pomrčine – i dalje su to potpune pomrčine, sada na područjima oko zemljinog ekvatora. Serija je tu na pola života i postojati će još 600 godina do zadnje pomrčine na južnom polu gotovo na istom ekliptičnom stupnju od kojeg je počela.

Pogledajmo jednu konkretnu seriju. Prošla pomrčina 25.11.2011 pripada seriji 14N. Ta je serija počela 29.4.1074 o.s., u 1:11:42 GMT, na Sjevernom polu. Odmah uočite da se serije rađaju na sjevernom ili južnom polu pa nam na neki način nema smisla analizirati Ascendent i kuće, već samo odnose planeta. Prvo pogledajmo listu pomrčina iz serije 14N u 20 st:

  • 21.09.1903., 27DJ
  • 01.10.1921., 07VA
  • 12.10.1939., 18VA
  • 23.10.1957., 29VA
  • 03.11.1975, 10SC
  • 13.11.1993. 21SC,
  • 25.11.2011, i dalje 2029, 2047 godine itd.

Vidimo, kao što smo rekli, kako se pomrčine iste serije dešavaju svakih 18 godina i još desetak dana. I vidimo kako je stupanj pomrčine (tj. Mladog Mjeseca) svake iduće eklipse desetak stupnjeva kasnije.
Ako pogledamo početak serije vidimo kako ona počinje 1074. godine na 13 Bika i možemo pogledati datume kada je došla do stupnjeva koji su u kvadratu ili opoziciji

  • 29.4.1074 (O.S.) 1:11:42 GMT, Sj. Pol, 13°Bika – rođenje serije
  • 03.08.1236. – 17° Lava – 162 godine kasnije su pomrčine došle do 1. kvadrata
  • 28.10.1380. – 14° Škorp. – još 144 god kasnije (306 g. od početka) je opozicija na početni stupanj
  • 23.01.1525. – 13° Vod. – još 145 god. kasnije drugi kvadrat ( tu serija počinje stvarati potpune pomrčine Sunca)
  • 30.04.1669. – 10° Bika – još 144 god kasnije (ili 595 od početka) završava prvi krug oko zodijaka i pomrčina je skoro na istom stupnju kao na početku
  • 07.08.1831. – 14°Lava – 2. put u lijevom kvadratu na natalni položaj (pomrčine prestaju biti potpune i nadalje su djelomične)
  • 03.11.1975. – 10°Škorp – 2. put u opoziciji na natalni položaj

I naravno, između ovih položaja imamo 7, 8 pomrčina te serije svakih 18 godina... Ova serija će završiti 1.6.2318 godina i mogli bi reći kako je dosta "stara" pomrčina.

Vidimo kako se ovdje radi o ciklusima od 1200-1300 godina pa nam oni nisu korisni u analizama života pojedinih ljudi, već mogu biti zanimljive u mundanim analizama, recimo nekih država, ili naprosto analize nekih povezanih povijesnih događaja koji se događaju u ovim datumima.

Ponekad se mogu uočiti i neke zanimljivosti, pa recimo otkriće Gutenbergova štamparskog stroja, objava Kopernikove teorija i Newtonovih zakona fizike padaju u godine ove serije. Dakle ova bi serija mogla imati veze s važnim ili čak revolucionarnim otkrićima. Za one koji se zanimaju za mundanu astrologiju proučavanja serija može biti beskrajno zanimljivo ako pratimo zbivanja u godinama iste serije. Naravno, onda bi to mogli uspoređivati sa horoskopima država ili nacija i promatrati da li neka serija izraženije djeluje na neki horoskop – ponekad se može uočiti da su neke države tj. njeni horoskopi osjetljiviji na pomrčine neke serije pa se u tim datumima dešavaju važniji događaji. Recimo u za Hrvatsku će pomrčina oko ulaska u EZ (ako ne bude promjena) pripadati istoj seriji kao ona koja se desila pred Oluju, dakle oslobađanje zemlje i pune nezavisnosti. Doduše, republiks Hrvatska prekratko postoji da bi dalje gledali, ali možemo primijetiti kako ista serija pada pred osnivanje NDH 1941. godine (ako shvatimo i NDH kao nekakvuu nezavisnu Hrvatsku državu). Uglavnom zanimljivo je vidjeti takve paralele, pa tko voli mundanu astrologiju...

 

 Nastavak: Pomrčine i Sarosove serije 3

 

il zod3w400    il zod2h400   il zod1w400