U četvrtom nastavku uvodim jedan veoma važan pojam u vezi mjesta-kuća a to je pojam upotrebljivosti.
6.3 UPOTREBLJIVA MJESTA
Ovdje dolazimo i do jednog od veoma važnih pojmova koji se najčešće vezuju uz mjesta, točnije uz osi, a to je pojam chrēmatistikos. Antioh 19 i Porfirije 36 nam daje manje više uobičajen opis mjesta koja nazivaju chrēmatistikos, a koja to nisu. U svom rječničkom značenju postoje dva osnovna značenja chrēmatistikos: jedno je vezano uz razmjenu ili odnose, pa odatle opisuje trgovce i razne poslovne ljude koji zarađuju novac (razmjenom), ali i razne javne (političke) nastupe koji su neka vrst razmjene sa onima koji slušaju. Drugo je značenje riječi u vezi proricanja, posebno u vezi odgovora na pitanja postavljenim proročištima. Glagol chrēmatizō također ima veze s javnim raspravama ili slušanjem (nekih autoriteta, čak bogova), pregovaranjem, razmjenom i odnosima (najčešćem trgovačkim ili poslovnim tj. u vezi novca i bogatstva), te proricanjem ili tumačenjem proroštva. Ova čudna veza proricanja, razmjene, trgovine i novca biti će nam možda jasnija ako načinimo korak dalje u korjenska značenja.
Chrēmatistikos pripada bogatoj skupini riječi sa korjenom chra- ili chrē- koji osnovno znače trebati, potrebovati i sl. Tako imamo glagol chraomai koji znači trebati, potrebovati, iskati, tražiti, željeti, ali i upotrebljavati, služiti se, pa onda i s nekim općiti, imati odnose, upuštati se, imati posla. Kao chrēma, to je opća riječ koja označava stvar, predmet, ali i novac, blago, dobra. Budući da dolazi iz riječi chreia, koja znači upotreba, korist, potreba, možemo reći i kako je chrēma povezana za korisnim, upotrebljivim ili priručnim stvarima i predmetima koji nam trebaju (a odatle i značenje novca). Pa ipak osnovni glagol chraō primarno znači proročištvo davati, ili priopćiti, ili tumačiti, dakle proricati. Mogli bismo reći kako se proročište pita (iskamo odgovor) kada smo u nuždi, kada nam treba pomoć ili savjet, ali isto tako kako je odgovor nešto što nam je korisno. Ovdje bismo se na tragu Heideggera mogli upustiti u promišljanje kako upotrebljivost nekog predmeta ili stvari jest jedan posebni modalitet postojanja, za razliku od pukog postojanja stvari, no to bi nas odvelo predaleko za ovaj uvod. Uočimo kako se sva ova značenja mogu primjeniti na astrološku primjenu ovog pojma: neki planet, koji se nalazi u nekom (upotrebljivom) mjestu, jest na neki način proročki jer bi (idealno) trebao biti u stanju davati neke odgovore koji su nam potrebni. Ako se sjetimo značenja vladara mjesta tada on treba davati odgovore za pitanja (ili teme) te kuće. Interesantno je da loše postavljen planet to ne može, pa možda loše postavljen planet ne znači nužno nešto loše, već naprosto znači da nije u stanju dati nikakve odgovore. Svako tko ima iskustva s bilo kakvim proricanjima zna da ima situacija u kojima naprosto nema jasnih odgovora, što samo po sebi ne mora značiti ništa ni dobro ni loše.
Planet također označava neke stvari, u našem slučaju stvari u vezi čovjekovog života. To bi trebale biti stvari koje su nam potrebne i korisne za život. Naravno, ukoliko planet nije loše postavljen – tada možda nije u stanju jasno označavati stvari koje trebamo. Ili ćemo reći kako neupotrebljiva mjesta (otklanjajuća mjesta) govore o stvarima koje ne samo da nam nisu potrebne nego ih ne želimo, koje izbjegavamo ili otklanjamo – tko želi i kome su potrebni i korisni neprijatelji, ozljede, smrt i sl. (što su značenja otklanjajućih kuća). Konačno, planet na "dobrim" (upotrebljivim) mjestima mora biti sposoban za nekakvu razmjenu, odnos sa drugim planetima preko prisnosti (vladarstava), gledanja (aspekata) i sl. Sjetimo se kako je planet kao vladar zapravo i domaćin koji treba ispuniti potrebe planeta u njegovom domu-zodijaku. Loše smješten domaćin ne može biti koristan niti ispuniti te potrebe i želje planeta u njegovom domu. Za naslutiti je kako će loše postavljen planet drugačije (lošije?) utjecati i na druge planete, npr. u aspektima, ili pak uopće neće moći utjecati ili imati razmjenu s njima.
Kako dakle prevoditi chrēmatistikos. Gotovo je nemoguće naći pojam koji bi pokrio sva ova značenja, pa sam se odlučio za riječ upotrebljiv koji zadržava neka korijenska značenja (potrebit i koristan). Problem nam opet predstavljaju glagolski oblik (chrēmatizō) za koji sam ponekad posegnuo za frazom imati razmjenu jer se pokazalo da u kontekstu često bolje odgovara nego li riječi upotrebljava ili koristi. No, ako uzmemo u obzir da je glagol chrēmatizō nastao iz imenice chrēma za koju smo rekli da znači stvar ili predmet (ne nužno samo kao materijalni predmet, već i kao u frazi "predmet razgovora" i sl.) tada bi mogao značiti i nešto poput ostvaruje, opredmećuje što bi svakako bilo jedno od značenja onog što planeti čine – npr. planet na osi imati će veću moć ostvarivanja efekata ili neke razmjene s drugim planetima. U tom smislu opredmećuje bi bio prikladan prijevod glagola chrēmatizō. Pri tome bi to opredmećivanje trebali shvatiti kao svojevrsno specifično stanje aktivnosti planeta. Ipak, treba imati na umu kako je ovo značenje veoma slično riječi apoteleō o kojoj smo ranije raspravljali, a koja se obično koristi kao naziv za posljedice astroloških djelovanja, dakle za nekakvo ostvarivanje ili ishod, iako očito u sasvim drugom smislu (dovršenja, kompletiranja). Očito je odabir riječi chrēmatizō imalo namjeru naglasiti razliku između ove dvije riječi i ova dva načina astrološkog djelovanja. No isto tako ne možemo se oteti dojmu kako je ova grupa pojmova gotovo svojevrsna paralela ili alternativa korištenju grčkog energeia i njegovih izvedenica, kao opisa izvjesnog stanja aktivnosti – kao da se htjelo istovremeno distancirati, ali i zadržati bliskost s tim pojmom.
Iako nije sasvim ujednačeno, može se uočiti kako se pridjev chrēmatistikos češće koristi za mjesta ili stupnjeve (vidi Valent III.2), dok se za planete koristi glagol chrēmatizō (često u participima), što nam može biti dodatni argument za ova dva prijevoda. Dakle, gotovo bi mogli reći kako je neko mjesto upotrebljivo (chrēmatistikos) za planet da bude onaj koji opredmećuje (chrēmatizō), dakle da dovodi do nekih ishoda ili događaja (apotelesma).
Koja su mjesta upotrebljiva i dva pristupa
Koja su dakle mjesta upotrebljiva (chrēmatistikos), a koja su neupotrebljiva (achrēmatistikos)? O tome izgleda postoje dvije tradicije koje možda samo naizgled dolaze u sukob. Jedno je počelo podjele da li je planet na osi, ili u povratnim ili u otklanjajućim mjestima. Osi su upotrebljive. Otklanjajuća (padajuća) mjesta su neupotrebljiva. Povratna (sljedujuća) mjesta su između ili osrednje upotrebljiva, ali često se 5. i 11. svrstavaju među upotrebljive dok 2. i 8. među neupotrebljive – doduše, to je vjerojatno već utjecaj ove druge tradicije.
Druga škola uzima u obzir gleda li kuća (aspektira) 1. mjesto (Ushod tj Ascendent). U tom bi slučaju upotrebljiva mjesta bili 9. 10. i 11. mjesto, zatim 3., 4., 5. mjesto, te 7. mjesto. Ovdje već vidimo zašto su ta dva pristupa u sukobu: 9. mjesto je otklanjajuće, pa bi dakle trebalo biti neupotrebljivo, no u snažnom je desnom trokutu sa 1. mjestom (i iznad obzora) što bi ga činilo upotrebljivim. Slično i 3. mjesto, iako sa slabijim šesterokutom prema ushodu. A u slučaju 2. i 8. mjesta obrnuto je – ona ne vide Ushod (ne rade tradicionalni aspekt), ali su povratne što ih čini (barem) umjereno upotrebljivim. Tijekom vremena pojavljuju se razne liste hijerarhije upotrebljivosti mjesta, kod kojih je nedvosmisleno jedino da su 1. i 10. mjesto najbolji (ili najupotrebljiviji), a 6. i 12. najlošije (najneupotrebljiviji), a poredak između donekle varira. No, prije nego što osudimo rane helenističke astrologe zbog zbrke ili nekonzistentnosti, moramo uzeti u obzir mogućnost da se ta dva počela primjenjuju u različitim okružjima. Naime kod Valenta možemo naći kod analize gospodara trokuta korištenje samo položaja po osima – on eksplicitno (i u praktičnim primjerima) planete u 3. ili 9. mjestu smatra neupotrebljivim, a one u 2. ili 8. osrednjima. Pa ipak na drugim mjestima i u drugim metodama smatrat će planete u 9. mjestu dobro smještenima, jer su u trokutu sa Ushodom. Uočimo kako nas počelo gledanja (drugi pristup) ponovo povezuje s Thema Mundi (rođenjem svijeta): dok smo kod opisa uzvišenja promatrali odnose domova i uzvišenja, sada možemo uočiti kako svi znakovi uzvišenja padaju upravo u upotrebljiva mjesta (s iznimkom 5. mjesta, Škorpiona koje nema uzvišenja). To može upućivati na ideju kako položaji uzvišenja imaju u pozadini počelo upotrebljivosti, odnosno kako upotrebljivost (barem u ovom drugom pristupu) ima sadržanu ideju izvjesnog uzdizanja u mogućnosti opredmećivanja tj. u proizvođenju ishoda ili događaja.
Dodjeljivanje posebnog odnosa planeta nekim mjestima vodi nas još jednoj tehnici koju nalazimo pod nazivom ushiti planeta.
USHITI PLANETA
Ushiti planeta je poseban čimbenik koji nam kaže kako je svaki od planeta ushićen u jednom od mjesta ("kuća"). Grčka riječ je chairō koja znači upravo to: veseliti se, uživati, biti ushićen, radovati se, i sl. U prijevodima sam koristio naziv ushit, iako sam, ako kontekst zahtjeva, u glagolskim oblicima povremeno koristio riječ uživati.
Dakle, raspored je ovakav: Mjesec se ushićuje u 3. mjestu, Afrodita u 5., Ares u 6., Sunce u 9., Zeus u 11., Kronos u 12., te Hermes pomalo odskače s ushićenjem u 1. mjestu.
Već po ovom poretku vidimo kako ushićenja imaju veze sa sklonom tj. dnevnim i noćnim planetima – dnevni su ushićeni u mjestima iznad obzora, dok noćni ispod obzora. Uz jedan uvjet: dnevni planeti ushićeni su samo ako se radi o dnevnom rođenju, a noćni samo u noćnom rođenju – naime Kronos u 12. mjestu neće biti ushićen na tom mjestu u noćnom rođenju, već samo u dnevnim rođenjima. Neobičnost je što su ushiti vezani primarno za otklanjajuća mjesta (3.,6.,9.,12.), koja se smatraju lošim ili neupotrebljivim, te za 5. i 11. mjesto kao ushitima 2 dobrotvora (Afrodite i Zeusa). Jedna od naznaka za razumijevanje Kronosovog ili Aresovog ushićenje u 12. i 6. mjestu jest slijedeće (vidi Porfirije i Paulo ): oni neće svoje zloćudno djelovanje u tim mjestima usmjeriti protiv samog rođenog, već protiv nekog drugog, naprimjer, neprijatelja (12. mjesto su neprijatelji koje Kronos uništava; a Ares, u vezi vojske, u 6. mjestu ozljeđuje neprijatelje, a ne samog rođenog). Osi nisu uključeni u ovu podjelu, vjerojatno zato što svi planeti nekako uživaju kada su na osima. Hermes je i tu iznimka budući da on nema jasno određenje ni spram sklona, ni spram svoje dobrotvorne ili zlotvorne naravi.
S druge strane ovdje imamo još jednu vrstu opreka ili polarnosti planeta koje se ovdje pojavljuju logikom dobroćudnosti i zloćudnosti: Ares-Kronos, Afrodita-Zeus, te Sunce-Mjesec (postoji astrološka tradicija koja u određenim uvjetima Sunce svrstava među zlotvore). Druge dvije vrste opreka dobijamo iz promatranja domaćinstava i uzvišenja planeta. Domaćinstva nam daju opreke Afrodita-Ares, Hermes-Zeus, Svjetla-Kronos; dok uzvišenja daju opreke Sunce-Kronos, Afrodita-Hermes, te Ares-Zeus. Iz ovih bismo opreka mogli potvrditi kako je pojam ushićenja blisko povezan s idejom dobrotvornosti i zlotvornosti – kako i koliko neki planet može donositi nešto dobro rođenom i koliko se ta narav može unaprijediti i usmjeriti.
Ostale vrste ushita
Treba imati na umu kako ushiti planeta po mjestima nisu jedini način na koji je planet ushićen. Postoji cijeli niz uvjeta koji ushićuju planete, odnosno moglo bi se reći, unapređuju sposobnost planeta da čini ili donosi dobro. Zanimljivo je da ne postoji suprotni koncept – za planete koji nisu u ushićenju nećemo reći da su lošiji. Dakle ushićenja su čimbenik nekakvog "popravljanja" ili unapređenja pozitivnog djelovanja. Neki od čimbenika ushićenja su slijedeći:
1) Planeti na mjestima ushita (gore objašnjeno)
2) Dnevni planeti na istoj hemisferi kao i Sunce (po danu iznad obzora, noću ispod obzora), a noćni na suprotnoj strani (po danu ispod obzora, po noći iznad obzora)
3) Dnevni planeti u muškim znakovima zodijaka, noćni planeti u ženskim znakovima.
4) Dnevni planeti u jutarnjem izlasku (ispred Sunca), noćni planeti u večernjem izlasku (iza Sunca) (Paulo).
5) Dnevni planeti istočno od Sunca (90° ispred Sunca i četvrtina nasuprot), noćni planeti zapadno (90° iza Sunca i četvrtina nasuprot).(Serapion)
6) Slično, dnevni planeti u istočnim četvrtinama (od AC do MC, i od IC do DC), a noćni u zapadnim (AC do IC i DC do MC)
7) Planeti domicilima (i ostalim vladarstvima) planeta istog sklona. Naprimjer, Zeus u znakovima ili međama Kronosa i Sunca.
8) Dnevni planeti na solarnoj strani (znakovi od Lava do Jarca), a noćni na lunarnoj strani (znakovi od Vodenjaka do Raka). (Porfirije 4)
9) Planeti u dobrim mjestima. Postoje neke razlike u definiciji dobrih mjesta, no izgleda da se radi o mjestima koja vide ushod.
10) Jedino kod Serapiona nalazimo i uvjet da je Mjesec u dnevnom rođenju ushićen kada je u rastu, dok u noćnom u kada je u padu.
11) Kod Pseudo-Serapiona nalazimo i da planet koji ima jedno ili više vlastitih prisnosti na datom mjestu također je ushićen.
To su samo neki od uvjeta i vjerojatno bi se našao još poneki. Ponešto je upitno da li se svaki od ushita koristi u nekom specifičnom kvalitativnom značenju ili se, kao što se čini kod kasnijih autora, koristi u općem smislu poput zbrajanja raznih čimbenika, a u smislu pojačavanja uvjeta koji poboljšavaju (što god to značilo) planet ili rođenog. Po svemu tome ushiti jesu specifična kvaliteta koja pojačava dobrotvorno djelovanje. Već smo spominjali neke tehnike koje utječu na snagu (u kvantitativnom smislu), te neke druge metode koje nekako planet čine intenzivnijim (u kvalitativnom smislu), dok ovdje imamo ideju dobrotvornosti, kako smo je opisali u poglavlju o sklonu. Sve nam to omogućava suptilniju procjenu kako će planet djelovati.
Ovdje treba reći kako je Robert Hand u ranoj fazi Projecta Hindsight izdao (ponešto brzopleto) knjižicu pod naslovom Day and Night u kojoj je pokušao povezati sklon s kasnijim srednjevijekovnim pojmom Hayz-a, i pri tome postavio 3 uvjeta za sklon: 1) dnevni planeti u dnevnom rođenju, noćni u noćnom. 2) dnevni planeti na istoj hemisferi kao i Sunce, noćni na suprotnoj. 3) Dnevni planeti u muškim znakovima, noćni u ženskim. Danas možemo reći kako je samo prvi uvjet izravno povezan sa sklonom, dok su druga dva tek neki od (mnogih) uvjeta ushita planeta.
Na ove kriterije ću se vratiti kasnije jer se ipak pokazuje kako oni pripadaju raznim grupama tehnika koji su se vremenom spojile u jednu ovakvu listu.
Nastavak: Helenističke kuće 5