U četvrtom dijelu analizam riječi koji se koriste za pojam vladarstava, a koje nam daje neke zanimljive naznake o mogućim primjenama pojma vladarstva
Jezik prisvajanja
Vidjeli smo kako se u opisima domova, uzvišenja, međa i trokuta kod Antioha i Porfirija gotovo ne spominju riječi u vezi vladanja, čak se ni ne daje zasebno definicija pojma vladarstva. Ako i postoji neki opći termin za ono što se kasnije nazvalo "vladarstva", to bi bio pojam oikeiōsis koji smo već spominjali, a koji bismo prevodili kao prisnost, familijarnost, pripadnost, ili čak vlastitost. Kod Ptolemeja je taj pojam (uz sunoikeiōsis) izrazito čest kod opisa raznih oblika povezivanja planeta sa drugim planetima i znakovima. Pa ipak, u samim tekstovima često se koriste razni pojmovi sa značenjima vladanja bez da se posebno objašnjavaju ili definiraju. Pogledajmo pažljivije značenja tih riječi koja se upotrebljavaju. Dvije se riječi najčešće koriste za vladare: kurios i oikodespotēs.
Grčka riječ kurios kao pridjev znači jak, silan, moćan, a kao supstantiv se koristi kao moć, vlast, dakle i vladar, gospodar. U značenju vladara veoma je slična riječi oikodespotēs, pa sam radi razlikovanja za kurios koristio prijevod vladar, a za oikodespotēs gospodar, iako bi se lako moglo učiniti i obrnuto. Émile Benveniste izvodi zanimljivu etimologiju riječi kurios u kontekstu indoevropskog značenja riječi za svet i svetost. Analogijom ju povezuje preko riječi kueō, biti trudan, sa riječju kuō (i kuma) koja znači nabubriti se, napuhati, ali koja znači i uzdizanje (i valova, rijeka, mora), a zatim argumentira tu neobičnu vezu koja se ponavlja u nekim indoevropskim jezicima (pa i slavenskim) između nabreknutosti, napuhnuća s jedne, te snage, blagostanja s druge strane. Tu vezu i danas možemo vidjeti u jeziku kad kažemo da je netko bujan ili nabubrio od snage. Dakle, biće ili predmet bubri vrhunaravnom snagom, ono prima moć vlasti i mogućnost činjenja koja može umnažati, činiti da raste. Na kraju Benveniste zaključuje kako se svojstvo svetosti i posvećenost definira kao snaga koja buja i oplođuje, koja je kadra davati život, učiniti da se množe plodovi prirode (E. Benveniste III-1).
U vezi astrološkog vladarstva ovo bi upućivalo na posebnu vrstu moći vladarstva koje je nekako sankcionirano od strane boga, božanstva (ili nekog višeg autoriteta), za razliku od drugih vrsta vođa ili samovladara koji ne moraju imati tu posvećenost ili božji autoritet iza sebe – poput čelnika koji upravljaju i vladaju nečim u nečije ime, ili koji su vlastitim borbom ili zaslugama došli do položaja moći. Sjetimo se da je i u zapadnoj povijesti kraljeve krunisala crkva, dok je bilo i vladara koji nisu potvrđeni od svete crkve. Odatle dolaze i značenja riječi kurios kao pravedan, zakonit, s pravom, vrijedan. Konačno, taj se termin koristi u Bibliji kao Kristova titula - Gospod, Gospodin. Dakle mogli bi reći kako je kurios onaj planet koji s nekakvim (božanskim, svetim, višim) pravom ima vlast ili moć. Ovaj se termin (i izvedeni glagoli) najčešće koriste za vladare doma (znakova) tj. za domicilno vladarstvo, iako ta distinkcija nije nimalo oštra i često se, pogotovo s odmakom vremena, ovaj pojam prilično slobodno izmjenjuje s pojmom oikodespotēs.
Druga riječ, oikodespōtes, koju prevodim sa gospodar, sastoji se od riječi oikos, kuća i despotēs, još jedne riječi koja može značiti gospodar, vladar, vlasnik i sl. (naša riječ despot dolazi iz istog korijena, ali u grčkom nema toliko negativne konotacije). Sama riječ despotēs ima paralelu u vedskom dam-pati ili sanskrtskom dam-patih u smislu gospodara kuće, gazde, a u grčkom je povezana sa riječi domos što je još jedna riječ za kuću, dom (vidi poglavlje 5). Već smo spomenuli kako u grčkom domos znači kuća, ali češće u smislu građevine, jer potječe iz glagola demō koji znači graditi, zidati. No izgleda da se značenje riječi despotēs kao gospodara kuće dosta rano izgubilo, odnosno despotēs se ne doživljava više kao složenica jer bi inače bila redundantna složenica oiko-despotēs. Stoga, oikodespotēs znači gospodar kuće, doma ili kućanstva, onaj koji upravlja kućanstvom, domaćin, glava porodice i sl.
Uočimo da ova riječ (kao i sama riječ despotēs) ima pomalo dvostruko značenje: s jedne strane može se odnositi na samog vlasnika kuće ili kućanstva, ali se može odnositi i na nekog tko upravlja domaćinstvom, a da sam nije nužno vlasnik (recimo, despotēs se koristi za ljude koji upravljaju robovima i koji zapravo upravljaju većinom poslova u vezi kućanstva ili gospodarstva). Na drugi način, gospodar je onaj koji vlada, glava kućanstva, no on je isto tako domaćin, onaj koji prima i ugošćuje sve koji dolaze u njegovu kuću. Ovo druga uloga, uloga domaćina, naglašena je s još jednom riječju koja se povremeno koristi za prisnosti, a to je oikodektōr (i dokumentirana je samo u astrološkom kontekstu). Ova složenica ima u drugom dijelu dechomai što znači primiti, prihvatiti, (prijazno) dočekati, ugostiti.
Iz svega toga možemo zaključiti kako pojam vladanja ne znači nužno nekog tko je iznad i vlada nad nečim, već može imati značenja više u smislu upravljanja onim što mu je dano kao vlast nad vlastitim. Druga, možda čak i važnija uloga, jest da on ugošćuje ili prima druge u svojoj kući, pa bi gotovo rekli da mora ispunjavati želje ili potrebe gosta. Dakle, Afrodita u Jarcu ne znači nužno da Kronos vlada i kontrolira Afroditom poput nekog tko je "iznad", već da je više domaćin koji treba Afroditu ugostiti, pa i ispuniti njene želje odnosno pomoći joj izvršiti svoju ulogu ili funkciju. Naravno, drugo je pitanje koliko dobro Kronos može ispuniti Afroditine želje s obzirom da su dosta različiti.
Zbog toga možemo reći kako se "vladanje" odnosi više na odnos vladara spram samog zodijaka-kuće, dok se "domaćin" odnosi na odnos vladara spram drugog planeta u njegovom domu. Dakle, gore spomenuti Kronos možda vlada, ima vlast nad stvarima svog doma (zodijaka) i mjesta ("kuće"), no ukoliko je u njegovom domu npr. Afrodita, tada Kronos ima i ulogu domaćina, onog tko joj treba pomoći i ugostiti je, odnosno koji treba pomoći u izvršavanju Afroditinih signifikacija.
Također bi mogli razlučiti mogućnost kako je pojam gospodara (oikodespotēs) podložan nekim uvjetima, dok je vladar (kurios) nešto što proilazi iz određenog autoriteta ili božanstva. Drugim riječima, vladar nekog domaćinstva (gospodarstva) kao vlasnik, ili čak "plemić", može imati svog povjerenika koji zapravo upravlja cijelim imanjem, i koji realno može biti moćniji od samog vlasnika. No, položaj vladara kao plemenitaša (koje proizlazi iz krvnog srodstva ili nekog "višeg" prava) ne može se preuzeti, iako taj plemić može biti jako slab. S druge strane, biti povjerenik koji upravlja imanjem položaj je za koji se mnogi mogu natjecati ili pokušati boriti, pa čak i preuzeti od nekoga. Mislim da se na taj način može gledati na razliku između te dvije ideje vladara i gospodara kao moguće različite vrste "vladanja". Odnosno, možda se dvije vrste vladanja odnose na dvije vrste vladarstva: domicil i uzvišenje!
Na sličan način bi se mogla načiniti razlika između krvne s jedne, te mjesne ili kućne veze s druge strane. Već smo spomenuli kako u prethelenistička vremena domaćinstvo ili porodica je bila isključivo na temelju krvne srodnosti. Kasnije domaćinstvo sve više postaje zajednica ljudi koji žive na istom imanju (mjestu, lokaciji), a koji ne moraju nužno biti krvno vezani. A onda još šire imamo gradove ili polise kao njesta bivanja.
S tim u vezi kod Antioha nalazimo opasku kako postoje dvije vrste vladara karte: jednog zove kurios, vladar, a drugog oikodespotēs, gospodar. Dakle eksplicitno razlikuje ova dva naziva (i dvije tehnike) koja su kasniji autori često poistovjećivali – u srednjem vijeku se često raspravlja o metodama određivanja (jednog) vladara karte. Vladar i gospodar se određuju različitim metodologijama. Pojednostavljeno rečeno, gospodar se određuje između više kandidata (poput svojevrsnog natjecanja u snazi) tražeći tko ima najbolji smještaj u karti ili koji je najjači, dok vladar karte obično je izravna funkcija Sunca i Mjeseca (kao kralja i kraljice) ili eventualno Ushoda. O tome u kasnijoj tradiciji ima mnogo oprečnih opisa i zapravo su se te dvije metode stopile u jednu metodu traženja vladara karte (dijelom i zbog sličnosti naziva vladar i gospodar), pa se u kasnijoj tradiciji govori o metodama određivanja samo jednog vladara karte. No, ovdje opet ulazimo u materiju iduće knjige.
Od ostalih riječi za oblike prisnosti možemo naći i razne složnice poput trigondespotēs, za gospodare trokuta, horiakratōr za vladara međa i sl. Kod horiakratōr drugi dio riječi je -kratōr, koji dolazi od još jedne riječi koja označava vladanje ili biti jak i moćan, a to je krateō. Riječ kratos označava jakost, snagu, moć, a onda i gospodarstvo, vlast, zapovjedništvo. U astrologiji često dolazi u značenjima premoći, prevlasti, ovladavanje ili preovladavanja posebno sa prijedlogom epi (npr. epikrator). Zanimljivo je da se često koristi superlativ kratistos koji uz značenja najsilniji, najmoćniji, najjači, može poprimiti i značenja najvrsniji, najbolji, najodličniji i sl., dakle svojevrsna statusna ili čak moralna obilježja. Iako je kratos jedna od čestih riječi u svakodnevnom jeziku, u astrologiji je donekle sekundarna, a najčešće se koristi u složenici epikratōr koja označava nekog tko ima premoć, nadmoć, odnosno netko tko ovladava. Epikrator se obično naziva planet ili neki drugi element karte (čestica, lunacija, ugao) koji je po određenim kriterijima odabran između dva ili više kandidata, a na temelju kojeg se određuju gospodar karte, kako smo napomenuli u prethodnom odjeljku.
Povremeno se koriste i još poneki pojmovi, ali uglavnom sporadično. Naprimjer hegemōn koji znači onaj koji vodi, dakle vođa, čelnik, predvodnik i sl. On se češće koristi za svjetla (Sunce i Mjesec), ali ponekad se ubaci kao svojevrsni ekvivalent za gore spomenute riječi za vladare. Spominjali smo u poglavlju o planetima i riječ archō i srodne riječi koja je u filozofskim spisima česta riječ za vladara ili čelnika, no u astrološkom kontekstu, posebno u kontekstu prisnosti, relativno je rijetka. S njom smo se susreli u poglavlju o planetima gdje je koriste Antioh i Porfirije kod opisa planetarnih značenja.
Nastavak: -> Helenistički zodijak i vladarstva 5 - primjene