U drugom dijelu govorim o razlici između oktatoposa (osam mjesta) i dodekatoposa (dvanaest mjesta), što je jedna od kontraverzi koja se pojavljuje oko porijekla kuća.
Osam ili dvanaest mjesta
Još se jedan pojam (pa i kontraverza)pojavljuje u vezi mjesta, a to je tzv. oktatopos, što znači naprosto osam mjesta. U nastavku gore citiranog opisa mjesta (24. pogl.) Antioh nakon imena daje kratki opis događaja u ljudskom životu povezanih s pojedinim mjestom. Ti su opisi, kako vidimo, bez previše detalja, ali ipak u načelu zadržavaju opise slične današnjim. Nakon toga u 25. odjeljku Antioh opisuje osam mjesta (oktatopos).
25. Kaže da su neki su obradili takozvanih osam mjesta za isto proučavanje. I da su znamen sata nazvali mjesto života, jer iz toga promatramo stvari života; da ono koje se uzdiže nakon znamena sata otkriva ono što prati život, a da je treće nazvano mjesto braće, četvrto roditelja, peto djece, šesto ozljede tijelu, sedmo mjesto braka, osmo kraja života; i da je kroz tih osam mjesta proučavano svo življenje rođenoga.
Oktatopos je pomalo tajanstveni motiv koji se povremeno pojavljuje u nekim tekstovima i izvor je izvjesnih kontraverzi u vezi porijekla kuća. Radi se o tome da se pojavljuju dvije podjele za značenja mjesta-kuća: jedna je na dvanaest mjesta, a druga na osam mjesta. To je neke navelo na pomisao kako je negdje ranije postojala drugačija geometrijska podjela mjesta, te da su mjesta nastala prvotno kao podjela na 4 četvrtine (kvadranta), zatim prepolavljanjem četvrtina na 8 mjesta, a tek kasnije da je trisekcijom četvrtina nastala podjela na 12 mjesta. Koliko god to možda zvučalo logično sa stanovišta suvremenog čovjeka, nigdje se u tekstovima ne spominje takva geometrijska podjela četvrtina na 8 jednakih dijelova. U nekoliko tekstova nalazimo naprosto pobrojane 8 tema bez ikakvih dodatnih objašnjenja o nekakvoj drugačijoj podjeli kruga zodijaka. No ako se sjetimo kako su mjesta zapravo funkcija zodijaka, kao što smo ranije ustvrdili, bilo bi nelogično imati podjelu koja ne koincidira sa širinom zodijaka. Logika četvrtina (kvadranata), koja je uobičajena sa suvremenog astrologa, manje je uobičajena za helenističkog astrologa. Ono što je vjerojatnije (na temelju tekstova) jest da su postajale izvjesne drugačije geometrijske podjele kruga, ali ne nužno za određenje životnih tema i područja života, već za vrlo specifične primjene poput određenja snage ili aktivnosti planeta (vidi poglavlje o kvadrantnim mjestima). Osim toga, opisi tih 8 mjesta u oktatoposu primjenjuju se kao opisi prvih 8 mjesta dodekatoposa, što jest pomalo neobično ukoliko je oktatopos neka podjela koja je preteča podjeli na 12 mjesta. Podjela na 12 mjesta (dodekatopos) pripisuje se Hermesu tako da, tko god bio pod tim imenom, pripada najizvornijoj tradiciji helenističke astrologije, dakle i najstarijoj – naime, tekstovi koji se pripisuju Hermesu smatraju se upravo tekstovima prve generacije helenističke astrologije. Da li je postajala nekakva predhelenistička egipatska tradicija koja je koristila neku drugačiju podjelu predmet je zasebnog istraživanja. U poglavlju o licima (dekanima), naprimjer, spomenuo sam kako se podjela na 36 dekana vjerojatno koristila i kao podjela na 36 mjesta-kuća. No, ovdje nas zanima činjenica da je helenistička astrologija jedan novi stadij u astrologiji koji, iako koristi elemente prethodnih tradicija, nije kontinuirana evolucija tih elemenata, već ih u bitnome rekonceptualizira.
Ono što ovdje možemo uočiti u vezi ove dvije podjele mjesta jest činjenica kako opisi 12 mjesta ne spominju ljude, osobe, dok u opisu 8 mjesta nalazimo gotovo isključivo osobe – poput roditelja, braće, djece, supruge i sl. Čak i 7. mjesto koje se kod Antioha spominje kao mjesto braka, kod Trasila se zove mjesto supružnika (kao osobe, a ne braka kao institucije), tako da ova razlika u odnosu na podjelu na 12. mjesta postaje još izraženija i konkretnija. Kasniji opisi mjesta očito su spojili jedne i druge opise u jednu cjelinu. Pritom postoji realna mogućnost kako su to zapravo dvije različite primjene mjesta što ćemo uskoro razraditi u poglavlju o jednakim i kvadrantnim mjestima.
Još uvijek nam ostaje pomalo misteriozno pitanje zašto i odakle te dvije grupe opisa, pogotovo ako nemaju jasno utemeljenje u astronomiji i geometrijskim podjelama? Možda je najjednostavnije objašnjenje i najbolje. Naime, već smo rekli kako u helenističkoj astrologiji postoji jedna cijela grupa metoda u analiziranju životnih tema ili životnih područja. Sistematični Ptolemej čak pažljivo klasificira životne teme prije nego što svaku od njih obradi, pa govori npr. o grupi događaja prije rođenja, u što bi ulazila npr. tema roditelja (jer roditelji postoje i prije rođenja); zatim postoji grupa tema nakon rođenja (npr. brak, ugled, djeca i sl); pa grupa tema za vrijeme rođenja, te grupa tema i tijekom i nakon rođenja (poput braće, jer starija braća postoje i prije i poslije našeg rođenja, dok mlađa samo nakon). Drugi autori ne grupiraju teme eksplicitno kao Ptolemej, ali uvijek postoji grupiranje tematske analize za razliku od opće analize statusa rođenog. Ako se sjetimo kako se riječ topos može odnositi i na temu ili predmet razgovora, možda se zapravo govori naprosto o dva načina klasificiranja događaja i osoba (dakle tema) u ljudskom životu. Antioh završava 25. poglavlje sa rečenicom kako kroz tih osam mjesta možemo proučiti sav život rođenog. Ako to čitamo kao da kroz tih osam tema možemo proučiti život rođenoga, stvari nekako dobivaju novi smisao. Iskreno govoreći, i dan danas ljudi traže od astrologa odgovore na gotovo ista pitanja: ljubav ("brak"), djeca, roditelji, zdravlje ("ozljede tijela"), posao i sl. U tom smislu 8 mjesta-tema zaista djeluju kao jednostavnija, možda arhaičnija podjela, ali prije svega kroz kategorije ljudi u našem životu, dok se podjela na dvanaest mjesta odnosi više na područja kao "događaje" u smislu gore spomenute manifestacije usuda. Možda su dodavane i neke "novije" teme. To možemo vidjeti po dodjeljivanju npr. "putovanja" devetoj kući. Kod Valenta, kada obrađuje tu temu, nalazimo opasku kako drevni autori gotovo uopće nisu obrađivali tu temu. Možda je to donekle danak promjenama načina života gdje putovanja postaju češća pojava kada nakon Aleksandrovih osvajanja helenistička kultura donosi veći protok znanja, trgovine i sličnog. Inače, tema putovanja ima izrazito negativne indikatore jer je odlazak od doma bila jedna od najgorih i najopasnijih aktivnosti za tadašnjeg čovjeka. Danas su putovanja često povezana s odmorom i zabavom, tako da je to jedan pokazatelj kako se neke stvari iz drevnih izvora moraju i prilagoditi.
Slično bi se moglo govoriti i o drugim "novim" temama, koje su se kroz stoljeća uvodile i povezivale s mjestima zbog promjena u načinu života. No, uočite kako teme iz oktatoposa zaista opisuju neke najtemeljnije pojmove ljudskog života koje se kao teme zapravo i ne mijenjaju kroz stoljeća: braća, roditelji, djeca, bolesti itd. Možda se mijenjaju specifične manifestacije tih tema u životu, ali ne i same teme. Možda neka povjesna razdoblja nose neke specifične teme koje su nevažne u nekim drugim razdobljima, ili neke kulture imaju svoje karakteristične teme koje su drugdje manje izražene, no ovih nekoliko tema oktatoposa su poput obrasca temeljnih tema ljudskog života svedeno na, gotovo bi rekli, univerzalnu razinu.
Druga mogućnost primjene oktatoposa i dodekatoposa jest nešto što nalazimo kod Valenta, a što on naziva dodekatropos. Uočite r u riječi tropos, za razliku od topos (mjesto) u riječi dodekatopos (što je moguće i izvor nekih kasnijih krivih čitanja). Riječ tropos smo već ranije spominjali kao jednu od onih riječi koje mogu imati mnoštvo značenja, a u osnovi znače okret, promjena, smjer, ili pak način, navada, mišljenje, ponašanje, ćud itd. Ovdje je teško sa sigurnošću reći na 12 čega se odnosi ova riječ, ali pretpostavimo da se govori o 12 načina ponašanja ili 12 promjena u vezi mjesta. Valent, dakle, u IX knjizi (3. pogl.) naizgled govori o nečem što je i suvremenim astrolozima poznato kao "izvedene kuće". Naprimjer, značenje 9. mjesta može se izvesti iz toga da je 3. mjesto od 7. mjesta, pa 9 mjesto može značiti naprimjer braću od žene ili muža (supružnika). Valent daje listu značenja za sve kuće, ali se može uočiti da izvodi značenja samo i isključivo u odnosu na teme osoba koje su opisani u oktatoposu, dakle u odnosu na 3. (braća), 4. (roditelji), 5. (djeca), 7 (supružnik) (uočimo i kako su "osobe" samo ona mjesta koja gledaju ili "aspektiraju" ushod s lijeve strane). To bi potvrdilo tezu da su opisi mjesta kao osoba (oktatopos) zasebna vrsta značenja mjesta i služe za izvođenje značenja. Problem je u tome da nije sasvim jasan kontekst, a i tekst je u vrlo lošem stanju tako da je ambivalentan, a Valent ne pojašnjava samu primjenu i nigdje drugdje u svojih 9 knjiga ne spominje ništa slično. No moguće je kako se ova primjena ne odnosi na opća značenja mjesta, već na specifičnu primjenu u vezi vremenske tehnike poznate kao profekcije. Valent prvi put daje kratku listu značenja mjesta koju naziva dodekatropos u IV knjizi, koja se u cjelini bavi vremenskim tehnikama, a u kojoj Valent pridaje veliku pažnju upravo metodi profekcija. Profekcije su vremenska tehnika u kojoj se za svaku godinu života pomičemo za jedan znak zodijaka. Tu naravno postoji još i cijeli niz poduvjeta, ali možemo vidjeti logiku koja se približava ideji dodekatroposa. Naprimjer, ako proučavamo nečiju 18. godinu života i zanima nas nešto u vezi roditelja, za tu ćemo godinu načiniti pomak od 4. zodijaka-mjesta i doći do 9. mjesta (18=12+6, cijeli krug i još 6 znakova) – i zato tu godinu tumačimo kroz činjenicu da je 9. mjesto udaljeno 6 znakova od 4. mjesta, pa za tu godina možemo očekivati i ozljede ili patnje roditelja (naravno ako ostali indikatori upućuju na to). Detaljnije o vremenskim tehnikama u jednom od zasebnih tekstova...
No ako želimo ići dalje i pokušati još detaljnije objasniti korijene značenja mjesta-kuća morat ćemo prvo objasniti pojam "ugaonosti" kuća, koji je vjerojatno najtemeljnije svojstvo mjesta, a pritom malo ući u astronomsku podlogu sustava kuća.
Nastavak: Helenističke kuće 3